Građani BiH trpe posljedice egzodusa radne snage: Brže do pregleda magnetnom rezonancom nego do dobrog majstora

Posljedice masovnog odlaska stanovništva, prvenstveno stručne radne snage, građani BiH već duže vrijeme osjete kroz rast cijena i višemjesečna čekanja na različite vrste usluga. Zidari, električari, moleri, keramičari, instalateri, automehaničari … čini se da postaju zanimanja budućnosti, unosnija i od univerzitetskih profesora. 

Pitanje je možemo li i kada nadoknaditi gubitak majstora – povratkom onih koji su otišli, školovanjem novih ili zapošljavanjem radne snage iz Bangladeša, Nepala, Turske i drugih zemalja, koji u sve većem broju dolaze u BiH.

Velika potražnja

– Vi se sada kod mehaničara morate zakazivati, kao da idete na ljekarski pregled. Ili kad nazovete keramičara, prije nego što dogovorite cijenu, prvo kaže da ne može u narednih pola godine. Mislim da nam je Evropa uspjela preuzeti kvalitetnu radnu snagu, a naši političari su pomogli da ti ljudi odu – kaže predsjednik Obrtničke komore FBiH Željko Babić.

U međuvremenu, BiH ne školuje nove kadrove, a prema iskustvima našeg sagovornika jedan od razloga je što većina roditelja želi da im dijete završi medicinsku školu. 

– Kazali su mi da roditelji tako žele, da im djeca ne idu na zanate. To znači da mi školujemo djecu da idu u Njemačku. Dolazak stranih radnika je nešto što, mislim, neće uspjeti. Ti ljudi se ne mogu uklopiti. Zato trebamo praviti projekte da vraćamo naše ljude iz Evrope, a ne da uvozimo radnu snagu – ističe Babić. 

Logika tržišta

Ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja podsjeća da su pojedine zanatske vještine i znanja u BiH dugo bili potcijenjeni, što je dovelo do egzodusa u periodu do 2015. godine. Niske plate u tom periodu, kao društvena stigmatizacija takvih poslova, doveli su do averzije kod mladih i smanjenja interesa za takvim poslovima. 

– Taj egzodus produktivnijeg dijela stanovništva od 18 do 35 godina izazvan je potragom za boljim životom, a sad smo u situaciji da nemamo dovoljno vještih ljudi u tim poslovima i plaćamo danak onom što se desilo u prošlosti, kada je i ukupan društveni ambijent doprinio da se iskusna radna snaga opredijeli da živi negdje drugdje – kaže Ljuboja.

Rješenje problema može biti i angažman stranih radnika, jer BiH se već godinama suočava i s negativnom stopom prirodnog priraštaja, ali se radne migracije moraju strogo kontrolirati, smatra naš sagovornik. 

Kako nadomjestiti manjak radne snage?

– Samo sa svojom radnom snagom to ne možemo nadomjestiti u kratkom roku, a da ne govorimo da odlazak i dalje traje. Postalo je društveni hit da se ide, pa makar bilo gore. Moramo prihvatiti dolazak radne snage, ali obezbijediti i stručnu radnu snagu iz naših resursa. Motivišući ih ne samo materijalno, već i zakonima koji bi omogućili da mladi sami razvijaju svoje poslove. Da prvu godinu plaćaju simbolične doprinose, da im poreze ukinemo, kako bi stali na noge i postali novi porezni obveznici – ističe Ljuboja.

avaz