Građani na ivici siromaštva: “Svako poskupljenje jedan obrok manje”; Dodik: “Ko je gladan?”

Cijene proizvoda i usluga u Bosni i Hercegovini za godinu dana povećane su do 14 posto, posljednji su podaci službene statistike, objavljeni u aprilu.

Istovremeno, plate ostaju iste, a vlasti posežu za selektivnim i populističkim mjerama, a odugovlače sa sistemskim intervencijama koje bi mogli osjetiti svi građani.

Pet maraka dnevno. To je zarada zbog koje baka Đurđa rizikuje komunalnu kaznu u visini svoje penzije od 300 KM da bi preživjeli ona i suprug koji se razbolio. Ispred glavne banjalučke pošte je svakoga dana. Svako poskupljenje sa njenim primanjima može da znači obrok manje, javlja BHRT.

“Šta ću borim se kako znam i umijem. Šta ću ja tu kao samac, ne mogu ništa. Ja sam govorila da proteste pravimo, niko neće”, kaže Đurđa Andžić.

U zanosu političke borbe vlastodršci se hvale povećanjem penzija i plata uglavnom javnom sektoru, te jednokratnim pomoćima.

Izvor: BHRT

“Ko je gladan? Ja još nikoga nisam vidio da leži na ulici gladan. Jeste li vi vidjeli nekoga? Dovedite mi čovjeka da vidim ko je gladan u RS. Ima siromašnih, naravno da ima”, kaže predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Većini građana sve je teže. Svakoga dana troše više za isto ili manje proizvoda koji su im potrebni. Na pitanje do kada, kažu, valjda ćemo istrpiti.

Zvanični podaci potvrđuju rast troškova života. Prosječne plate u entitetima ne pokrivaju ili jedva pokrivaju troškove prosječne sindikalne potrošačke korpe. Zvanično, cijene iz aprila za godinu dana u prosjeku su porasle između 11 i 14 posto. Na mnoge apele da poput velikog broja država ograniče namete na energente i osnovne proizvode, domaći donosioci odluka lakše pronalaze izgovor ili rješenja koja su im više u interesu.

“Vidjeli ste da je Vlada Srbije promijenila politiku akciza i hoće socijalno da interveniše”, navodi Nenad Stevandić, poslanik u PSBiH.

“Inflacija koju nismo mi proizveli nego velike ekonomije štampanjem ogromnih količina novca, ne namjeravaju da stanu s tim štampanjem”, kaže Snježana Novaković Bursać, poslanik u PSBiH.

Potom još jedan krug političkog kontriranja koje po pravilu ostane na tome.

“Mene je najviše iznenadio nedostatak bilo koje aktivnosti vlasti da preduzme bilo koje kredibilne mjere u tom smislu da zaštiti standard građana”, ističe Mirko Šarović, poslanik u PSBiH.

Vlastiti standard izabrani i imenovani zvaničnici ne daju ni po cijenu simbolične solidarnosti sa građanima. Pogodnosti, visoke plate, otpremnine, tzv. bijeli hljeb.

“Većina tih inicijativa nije imala pozitivnu podršku, pozitivan odjek u parlamentu”, navodi Jasmin Duvnjak, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.

“Imam osjećaj da mnogi delegati, ne samo u Domu naroda nego u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, kao da žive u nekom paralelnom svijetu”, ističe Damir Marjanović, delegat u Domu naroda PFBiH.

U svijetu bake Đurđe danas je važno prodati nešto povrća kako bi pregurala do sutra.

“Kad si ti na ratištu, pogodi te puška i gotovo, ali ovdje, ovo je teški rat. Ovdje te psihički ucjenjuje. Imaš domaću robu, ne možeš je prodati. I nema života…”, ističe baka Đurđa.

Prilog BHRT-a možete pogledati na ovom LINKU.