Građani strepe od najave: Da li BiH čeka veliko poskupljenje nafte i naftnih derivata?

Donald Trump, predsjednik Sjedinjenih Država, od evropskih zemalja traži da prestanu kupovati ruske energente u zamjenu za američku podršku uvođenju strogih sankcija Rusiji. Ako bi se ovaj američki pritisak proveo u djelo, to bi onda imalo posljedice i za Bosnu i Hercegovinu, i to i u političkoj i u ekonomskoj sferi.

U političkoj sferi zato što su zemlje u Evropi koje su najviše sklone Trumpu ujedno i najovisnije od ruskih energenata, poput Slovačke, Mađarske i Srbije. Ujedno, takav rasplet mogao bi negativno utjecati i na one političke aktere u drugim evropskim zemljama koje zagovaraju veću integraciju s Rusijom koju smatraju prirodnim dobavljačem jeftinih energenata i smatraju da su alternative preskupe.

Naprimjer, dio hrvatske političke scene, koji je vezan za mađarski MOL, također želi da se zadrže ove veze s Rusijom, a samim time i da utječu na energetsku politiku, pa i politička dešavanja u susjednim zemljama poput Bosne i Hercegovine.

Što se tiče ekonomskog dijela, stručnjaci se ne slažu o tome da li će, ako se ova Trumpova prijetnja ostvari, to neminovno dovesti i do većih cijena energenata.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, za Nezavisne kaže da je Evropa već krenula u diverzifikaciju i da planira da u skoroj budućnosti više ne kupuje ruski gas.

Ali još uvijek Evropa je ovisna o nafti i gasu iz Rusije i ako bi se ostvarile te najave, logično je da bi se to odrazilo i na Bosnu i Hercegovinu. U kojoj mjeri će naše tržište reagovati promptno u smislu promjene dobavljača, to ćemo vidjeti u narednom periodu, jer još ne znamo ni da li će se ta najava ostvariti ni, ako se ostvari, u kojoj mjeri – smatra on.

Bečarević ističe da su te zemlje sad pred izborom da li će nastaviti insistirati na ruskim energentima ili će poslušati Trumpa, za kojeg kažu da slijede njegovu politiku.

Indikativno je da je Mađarska već zaključila ugovor sa ‘Shellom’ o isporuci otprilike dvije milijarde kubika gasa godišnje. Ova zemlja i ovim pokazuje da se priprema za takvu odluku – ističe on.

Zdravko Milovanović, stručnjak za energetiku, smatra da bi u slučaju uvođenja ovakve zabrane bilo jako teško naći zamjenu ne samo za gas koji se dostavlja cijevima, nego i za naftu. Pored toga, kako ističe, promjena dobavljača uvijek uključuje i rizike i povećane troškove.

Čak i kada je nafta u pitanju, ako je dovozite brodovima, ona je daleko skuplja. Najjeftiniji transport je kroz naftovode i produktovode kada je riječ o naftnim derivatima. Osim toga, brodovi povlače i veće osiguranje, a to opet dovodi do većih cijena – naglasio je on za Nezavisne.