Screenshot 1 4
AUTOR: H.D.
DATUM: stu 2, 2021 @ 6:50
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
FIXGEHALT

Od ukupno godišnje proizvedene električne energije, 17-25 posto energije koju proizvede Elektroprivreda Bosne i Hercegovine je iz proizvodnih postrojenja na obnovljive izvore energije.

NER FIT

U navedenu proizvodnju, kako su nam kazali iz ovog preduzeća, uračunata je proizvodnja električne energije iz podružnice Hidoelektrane na Neretvi, Jablanica – pogoni HE Jablanica, HE Grabovica i HE Salakova, proizvodnja električne energije iz malih hidroelektrana koje su u vlasništvu EP BiH – Una Kostela, Krušnica, Bihać, Modrac, Snježnica, Osanica i 28 posto ukupne proizvedene električne energije iz mHE Bogatići, te proizvodnja električne energije iz VE Podveležje 1.

“Udio ostvarene proizvodnje električne energije iz proizvodnih postrojenja na obnovljive izvore energije u ukupnoj ostvarenoj proizvodnji u JP Elektroprivreda BiH u prvih devet mjeseci 2021. godine bio je 25,10 posto, čemu su, pored pogonske spremnosti i raspoloživosti svih proizvodnih postrojenja, pogodovale relativno povoljne hidrološke prilike, prije svega u prvih nekoliko mjeseci 2021. godine”, kazali su iz Elektroprivrede BiH za Klix.ba.

Iako je u martu ove godine puštena u rad vjetroelektrana Podveležje, iz Elektroprivrede kažu kako je već dokazana ekonomska opravdanost ovog projekta, čija je planirana godišnja proizvodnja energije 130 GWh.

Tekst se nastavlja nakon reklame

“Prema elektroenergetskom bilansu za 2021. godinu za VE Podveležje 1 planirana je proizvodnja električne energije u količini 100 GWh, s obzirom na to da je počela raditi tek u martu 2021. godine. Zaključno sa 30. 9. 2021. godine, ostvarena proizvodnja u VE Podveležje 1 je 65,57 GWh i realna pretpostavka je da će proizvodnja električne energije u ovom proizvodnom pogonu biti na nivou plana”, istakli su iz EP-a.

Na lokalitetu Podveležja Elektroprivreda planira graditi i solarnu elektranu, a kako su nam rekli, procijenjena instalisana snaga će biti 36 MW i bit će locirana na prostoru postojećeg koncesionog područja Vjetroelektrane Podveležje 1.

“Namjera je da se u znatnom udjelu iskoristi postojeća infrastruktura koja je izgrađena za potrebe vjetroelektrane. U toku su aktivnosti na rješavanju prostorno-planske dokumentacije i drugih pretpostavki za zaključenje ugovora o koncesiji. Zavisno od modela finansiranja i primijenjenog postupka nabavke, plan je da izgradnja krene tokom 2023. godine i puštanje u pogon tokom 2024. godine. Procijenjena vrijednost investicije je 53 miliona KM. Investitor je JP Elektroprivreda BiH, a kada je riječ o osiguravanju kreditnih sredstava, u toku su razgovori s njemačkom KfW bankom. Ukoliko bi se pokazalo kao brži scenarij, JP Elektroprivreda BiH je spremna projekt finansirati i vlastim sredstvima. Očekivana godišnja proizvodnja je 66.000 MWh”, istakli su iz ovog preduzeća.

Evropska unija fokus je stavila na dekarbonizaciju u svojim članicama, ali i onima koje to žele postati. Tako je i Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Sofijske deklaracije, prihvatila opredjeljenje ili put EU ka klimatski neutralnoj Evropi do 2050. godine. To praktično znači postepeno smanjenje korištenja uglja i donošenje odluka o vremenskom okviru za zatvaranje termo kapaciteta i rudnika.

Iako dugoročni planovi za BiH još uvijek nisu usvojeni, trend smanjenja korištenja uglja je zapravo započeo. Tako je JP Elektroprivreda BiH, počevši od 2018. godine, u skladu s Nacionalnim planom redukcije emisija (NERP), počela ograničavanje sati rada za tri bloka koja će biti zaustavljena u 2023. godini (ukupno 410 MW ili 35 posto postojećeg termo kapaciteta).

Obaveza BiH je da donese Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) u kojem će, pored ostalog, utvrditi i ciljeve smanjenja emisija CO2. Uvažavajući nacrt dokumenta za elektroenergetski sektor može se očekivati cilj smanjenja emisija CO2 do 30 posto do 2030. godine u odnosu na 2014.

“Kako u EU, tako će i u BiH, u korelaciji sa ciljevima, biti utvrđena maksimalno dopuštena emisija stakleničkih plinova po godinama, koje će u početku biti besplatno alocirane na emitere. Međutim, udio besplatnih emisija će se postepeno smanjivati do njihovog potpunog ukidanja i uvođenja plaćanja naknade za sveukupnu emisiju. Ovo će biti dodatni ekonomski faktor koji će uticati na smanjenje korištenja uglja jer će proizvodne cijene termoelektrana biti višestruko povećane i postati nekonkurentne. Kao ilustracija za navedeno može poslužiti podatak da bi približni trošak naknade za sadašnju proizvodnju termoelektrana u JP Elektroprivreda BiH pri aktuelnoj cijeni CO2, iznosio više od 400 miliona KM, što premašuje ukupni trošak uglja i proizvodnju električne energije iz ovog energenta čini potpuno neisplativom”, kazali su iz Elektroprivrede BiH.

LIDER