Haberi, ambicije i lubenice: Ko je zapikao vrh SDP-a i zašto se opet spominje SDA?

Centralna izborna komisija još nije zvanično potvrdila rezultate općih izbora u Bosni i Hercegovini, ali se u stranačkim centralama već uveliko razgovara o potencijalnim koalicijama, raspodjeli pozicija i tome ko bi s kim i pod kojim uvjetima mogao formirati vlast.

Kod Srba i Hrvata stvari su, barem kada je riječ o političkim predvodnicima, već prilično jasne.

SNSD će predvoditi srpski blok, a HDZ hrvatski. Znakovito je da je Milorad Dodik na konferenciji za medije, održanoj nakon sastanka stranačkih delegacija HDZ-a i SNSD-a, više puta ponovio kako su pobijedili legitimni politički predstavnici sva tri naroda.

Upravo bi to, prema njegovim riječima, trebalo biti temelj i okvir eventualnog budućeg dogovora o vlasti.

I dok se Dodik i Čović pozivaju na legitimno predstavljanje, iz njihovih političkih krugova mogu se iščitati i određene preferencije kada je riječ o bošnjačkoj političkoj reprezentaciji.

Prema pojedinim tumačenjima i informacijama koje su se pojavile u javnosti, HDZ-u i SNSD-u ne bi bilo mrsko da se u tu kombinaciju uključi i SDP.

S druge strane, u javnosti su se pojavile i informacije da je Dragan Čović prilikom susreta s jednim od predsjednika stranaka bošnjačkog političkog bloka poručio kako je na njima da odluče na koji će način učestvovati u vlasti i ko će činiti njihovu političku reprezentaciju.

Čović, naravno, ima pravo na svoje političke računice, ali nije isto imati preferencije i ponašati se kao da se i tuđi politički izbori trebaju uklapati u HDZ-SNSD matricu.

Uostalom, jedno je s kim HDZ želi praviti vlast, a drugo ko će u ime bošnjačkog političkog bloka za taj dogovor sjesti za sto.

To bi, valjda, trebala biti stvar političkih stranaka koje taj blok čine, a ne pitanje tuđeg odobrenja.

Kako god bilo, političke strelice sve se više usmjeravaju prema mogućoj saradnji SDA i SDP-a.

Čini se da se na različitim stranama političkog spektra sve ozbiljnije računa s tim da bi upravo ta koalicija mogla postati okosnica bošnjačke reprezentacije u budućoj vlasti.

Nije to, doduše, nikakva novost. Profesor Enver Kazaz još je sredinom prošlog mjeseca kazao kako se Trojka raspada, posebno skrećući pažnju na to da velika većina SDP-a želi koaliciju sa SDA. Kazaz, koji već duže vrijeme prati i komentira unutrašnja previranja na ljevici, očito je procijenio da je unutar SDP-a došlo do pomjeranja koja bi mogla imati ozbiljne posljedice po buduće koalicione odnose.

Međutim, u ovoj sedmici profesor Kazaz ponudio je nekoliko zanimljivih, a naizgled i oprečnih tumačenja.

Gostujući na Federalnoj televiziji, iznio je prilično crne prognoze za našu bosansku svakodnevnicu, uz argumentaciju koja se mogla razumjeti i kao svojevrsna suptilna apologija koalicije SDA i SDP-a. Ako je Trojka već iscrpila svoje političke mogućnosti, a SDP se sve više udaljava od dosadašnjih partnera, onda se saradnja sa SDA počinje predstavljati ne samo kao moguća nego i kao neka vrsta nužnosti.

, kako kažu, novi dan, nova nafaka.

U jednom drugom televizijskom nastupu Kazaz je saopćio ekskluzivni haber. Prema njegovim riječima, kadar SDP-a visokog ranga povjerio mu je da od one, kako je rahmetli Nijaz Duraković govorio, “lubenice” ipak neće biti ništa. Aluzija je, naravno, na političku metaforu prema kojoj su Bošnjaci iznutra crveni, a izvana zeleni, odnosno na ideju da SDP, uprkos svojoj socijaldemokratiji (filokomunizmu), i u praksi može završiti kao politički partner SDA.

Ako je taj haber tačan, onda se nešto iza brda valja u SDP-u. Je li riječ o ozbiljnom otporu koaliciji sa SDA ili o pregovaračkoj taktici pred novo preslagivanje vlasti? 

Da koaliciona ideja ipak nije tek puka medijska konstrukcija, pokazuje i nastup Zukana Heleza.

Ministar odbrane BiH ponudio je argumente zbog kojih bi koalicija SDA i SDP-a, prema njegovom viđenju, mogla imati sve potrebne sifate za normalno funkcioniranje države.

Helez smatra da je SDP, među strankama građanskog bloka, ostvario uvjerljivu pobjedu te da u zbiru ima više glasova nego SBiH i DF zajedno. Iz toga izvodi zaključak da SDP, kao najjača multietnička politička organizacija, treba Bosni i Hercegovini.

E sad, kada bi se tjerao mak na konac, zlonamjernici bi mogli kazati da SDP svoju multietničnost ponovo želi isposlovati unutar bošnjačke političke reprezentacije, u eventualnoj novoj vlasti.

Drugim riječima, multietnički karakter stranke isticao bi se kao argument za njeno sudjelovanje u vlasti, dok bi se stvarna politička preraspodjela odvijala primarno unutar bošnjačkog bloka.

Nije, međutim, slučajno ni to što je Kazaz rekao što je rekao, a ni to što Helez govori drugačije.

Očigledno je da se nešto krupno događa unutar SDP-a, a pitanje je samo koliko je taj proces odmakao i ko bi iz njega mogao izaći kao najveći dobitnik.

Zukan Helez, čini se, ima vlastite političke ambicije. Nije isključeno da je zapikao i predsjedničku poziciju u SDP-u, a pritom, barem zasad, ne izaziva onakav odij kakav prati federalnog premijera Nermina Nikšića.

To bi moglo biti važno u eventualnom restruktuiranju stranke, posebno ako se pokaže da dio SDP-a traži novo lice i drugačiji politički smjer.

A SDA bi, s druge strane, eventualnu koaliciju sa SDP-om možda lakše opravdala svom biračkom mahluku kada bi na čelu SDP-a bio Helez, a ne Nikšić.

Nikšić je postao negativno lice dosadašnje vlasti i njenih kompromisa, dok bi Helez, u političkoj percepciji dijela birača, mogao predstavljati nešto drugačiju političku personu.

Ne treba gubiti iz vida ni da su kadrovske promjene već počele na čelu Trojke.

Sabina Ćudić podnijela je ostavku na mjesto predsjednice Naše stranke, čime je otvoreno pitanje novog rukovodstva i budućeg smjera stranke.

Hoće li formiranje nove vlasti iznjedriti i promjene u SDP-u? Hoće li se lubenica ipak pojaviti na stolu ili će SDP nastaviti tjerati po svom? I, napokon, je li Helez samo jedan od glasova unutar stranke ili čovjek koji se već priprema za ozbiljniju ulogu? 

Odgovori će vjerovatno biti jasniji kada se završe pregovori. Do tada, Kazazovi haberi, Helezove poruke i priče o lubenici ostaju zanimljivi signali iz SDP-a.

Faktor.ba