klasic 277152 725x408 1
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
NER FIT

Mogu li se usporediti situacije u Afganistanu i Bosni i Hercegovini, i treba li rasplet događaja u Afganistanu biti upozorenje za Bosnu i Hercegovinu, pitanja su iz kraće analize historičara i univerzitetskog profesora Hrvoja Klasića, koji kaže kako nikada sa većom zebnjom nije komentirao neku temu. Zanima me, kaže Klasić, koliko bi se danas u Širokom Brijegu, Tomislavgradu i Doboju našlo dobrovoljaca koji bi u slučaju napada na zemlju izvana išlo braniti svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu?

FIXGEHALT

Univerzitetski profesor historije je u analizi objavljenoj na stranicama njemačke političke organizacije Friedrich Ebert Stiftung, pojašnjava da unatoč brojnim razlikama između afganistanskog i bh. konteksta, treba obratiti pažnju na sličnosti koje se očituju na razini društvene i političke prakse. Klasić tvrdi da se dodirne tačke mogu pronaći i u pristupu problemima i rješenjima.

“Nakon vojne intervencija SAD-a i NATO saveza 2001. godine i poraza Talibana, u Afganistanu započinje proces društveno-političkih reformi koje trebaju pomoći demokratizaciji društva, izgradnji institucija pravne države, uvođenje jednakosti. To se prije svega odnosilo na veća prava afganistanskih djevojčica i žena, a kako bi se sve to dogodilo i postiglo, međunarodna zajednica je uložila ogromna materijalna sredstva. U tom poduhvatu sudjelovale su brojne organizacija se Zapada. I pomaci su, u odnosu na situaciju kada su vladali Talibani, doista postali vidljivi, a onda su SAD odlučile prekinuti svoje sudjelovanje u dvadesetogodišnjem procesu završavanja rata i izgradnje mira, i prepustiti narodu Afganistana da sudbinu uzmu u svoje ruke”, podsjeća u svojoj analizi Hrvoje Klasić, dodavši kako se “zapadnjaci” nisu ni uspjeli ukrcati u avione, a afganistanska država i vojska doslovno preko noći prestali su postojati.

Unatoč svemu, zapaža Klasić, ispalo je da u državi nema dovoljno onih koji bi je branili od fanatika poznatih po teroru prema svojim neistomišljenicima.

LIDER

Sličnosti i razlike BiH i Afganistana

Naravno da su, prema Klasićevom razmatranju, BiH i Afganistan bitno različite i u mnogo toga neuporedive zemlje, ali na razini društvene i političke prakse, pristupa problemima i rješenjima, nažalost postoje i brojne sličnosti, smatra on.

“Kako bi izgledao Afganistan da su Talibani nastavili provoditi svoj teror da se Amerika nije uplela, tko zna. No s druge strane vjerujem da je upravo američki i međunarodni angažman najviše doprinio završetku rata u BiH jer da se pitalo one koji su u njemu sudjelovali, vjerujem da bi još trajao godinama. S obzirom na oštre kritike zbog napuštanja zemlje, izgleda da je međunarodna zajednica u Afganistanu bila garant mira, stabilnosti i prosperiteta pa mi se čini da je sličan slučaj i sa Bosnom i Hercegovinom. To što BiH, kao i Afganistan, nije prosperirala kako je mogla i trebala, i što nije politički stabilna, nije problem međunarodne zajednice, već prvenstveno njezinih građana”, kaže Klasić te postavlja pitanje kako bi izgledala Bosna i Hercegovina da sada prestane pristizati finansijska pomoć i da od nje digne ruke međunarodna zajednica, odnosno da Bosnu prepusti u ruke njezinim građanima i političarima.

“Strah me i pomisliti”, kaže Klasić.

Eskalacija mržnje?

“Da budem konkretan, zanima me koliko bi se danas u Širokom Brijegu, Tomislavgradu i Doboju našlo dobrovoljaca koji bi u slučaju napada na zemlju izvana išlo braniti svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu? U konačnici, je li scenarij koji se dogodio u Afganistanu nakon odlaska međunarodnih snaga teško zamisliv u BiH? Je li bh. društvo 25 godina nakon rata sazrelo da samo mirnim putem rješava svoje probleme; je li postalo otporno na eskalaciju mržnje? Nikada s većom zebnjom nisam komentirao neku temu i nekada mi ne bi bilo draže da me razvoj događaja u nekoj budućnosti potpuno demantira”, stoji u video-obraćanju historičara Hrvoja Klasića objavljenom na internetskim stranicama njemačke fondacije u BiH.