Hitno su nam potrebni radnici iz inostranstva, ali im ne olakšavamo dobijanje radnih dozvola

U nekim industrijama postoji hronični nedostatak radne snage. Broj prijava za zapošljavanje stranaca povećan je za tri puta od 2016. godine, problem su dugotrajne procedure. Prema GZS-u, sadašnji aranžman obeshrabruje i otežava preseljenje kvalifikovanih radnika.

Sve više stranaca se obraća advokatima za pomoć
Ministarstvo javne uprave je objasnilo da je 2022. godine, već krajem septembra, broj prijava premašio broj prijava iz prethodne godine. Prošle godine je samo na Upravnoj jedinici Ljubljana obrađeno 39.000 uloga, koja prima najviše zahtjeva od stranaca. U 2022. godini riješeno ih je 23.000, a na čekanju je još 16.000 zahtjeva. A novi dolaze.

Broj pristiglih prijava je stoga veliki, godinama pišemo o kadrovskim poteškoćama u upravnim jedinicama, a prema iskustvima naših sagovornika veliki problem predstavlja sama zakonska regulativa i njena primjena. “Procedura izdavanja dozvola je izuzetno složena, a strancu, koji po mogućstvu ne govori slovenski jezik, teško je razumjeti i razumjeti. Ako smo se godinama unazad u jednoj advokatskoj kancelariji bavili ovim procedurama u slučaju nekih velikih projekata, npr. preseljenje preduzeća i direktora imigracionih ili spajajućih firmi, u posljednje vrijeme sve je više fizičkih osoba koje nam se obraćaju za pomoć i za koje potpuno samostalno vodimo ove postupke“, kaže nam odvjetnik Matija Urankar iz Odvjetničkog društva Senica.

Delavska svetovlanica se bavi i pojedinačnim slučajevima radnika koji mjesecima pa čak i više od godinu dana čekaju potrebne dokumente ili dozvole, kao i poslodavcima koji više ne znaju gdje da se obrate kako bi zaposlili radnika. u inostranstvu. “Upravo smo imali slučaj da je poslodavac pronašao i stekao radnika, a on je čekao na radnu dozvolu nekoliko mjeseci. Ako je za to vrijeme bio smješten na mjesto gdje je hitno potreban, pa je došla inspekcija, naravno da bi uslijedila kazna“, objašnjava Goran Lukić.

Također, nije predviđena procedura po kojoj bi veći poslodavci, poput stranih kompanija koje izvode velike investicione projekte – na primjer, izgradnju tunela kroz Karavanke – istovremeno podnosile više zahtjeva za dobijanje dozvola za svoje zaposlene, čime bi biti tretiran jednako.

U tehnološkoj kompaniji Cosylab, koja posluje u oblasti najvećih fizičkih uređaja na svijetu i kao joint venture kompanija, pored stručnjaka iz Slovenije, zapošljava i stručnjake iz inostranstva – Austrije, Bosne i Hercegovine, Indije, Irana, Italija, Južnoafrička Republika, Kolumbija, Makedonija, Nemačka, Rusija, Srbija, Španija, Turska – kažu da su procedure duge, mukotrpne i neizvesne i za njih i za poslodavce, ali i za kandidate za posao.

Zbog dugotrajnih procedura u slovenačkim kancelarijama za sada nismo izgubili nijednog potencijalnog kolege, ali smo tokom procesa dosta u kontaktu sa budućim zaposlenikom, trudimo se da ih što bolje informišemo.
Urška Jarc, Cosylab

“Najveći problem nam je i dalje trajanje procedura nakon podnošenja zahtjeva za dobijanje dozvole. Obično svu potrebnu dokumentaciju za zahtjev pripremimo za mjesec-dva, ovisno o situaciji, dostupnosti ambasada (one bili zatvoreni tokom pandemije covid-19) i raznih drugih faktora, a nakon podnošenja prijave obično je potrebno dosta vremena da se uspostavi kontakt sa odgovornom osobom u upravnoj jedinici“, objašnjava Urška Jarc, stručnjakinja za Ljudi i kulturu. odjel u Cosylab-u.

Prema njenim riječima, oni sami upravljaju procedurama, jer su nakon raspitivanja i traženja opcija vidjeli da se i advokatske kancelarije i kompanije koje se bave dobijanjem dozvola suočavaju sa istim problemima i preprekama kao i oni.

Oni također zahtijevaju dokumente koje matična država stranca čak i ne izdaje
Ako smo prije nedelju dana isticali apsurdnost zahtjeva kada se, u ime poštivanja zakona, traže potvrde od zemlje poput Afganistana, u kojoj vlada talibanski režim, koji Slovenija ne priznaje kao legitiman, mnogo puta su neshvatljivi zahtjevi i građanima Evropske unije.

Advokat Urankar dodaje slučaj kada je državljanka Evropske unije željela spajanje porodice, odnosno useljenje njenog supruga. U Sloveniji je upravna jedinica zatražila potvrdu o registraciji braka u matičnoj zemlji stranca. Ali oni ne znaju ovaj dokument u svojoj zemlji. Iako je strancu objektivno bilo nemoguće pribaviti takav dokaz, procedura je ostala. “Zbog zahtjeva za dokumentom, koji bi se mogao riješiti na jednostavan način, da podnosilac zahtjeva izjavi da je stvarno oženjen u očima svoje matične zemlje, slučaj stoji. I onda na kraju dolazimo čak i do zaključak da nemaju ni pravni osnov za takav zahtjev”, dodaje.

Čak i Urša Regvar iz Pravnog centra za zaštitu ljudskih prava i životne sredine (PIC) napominje da u praksi do apsurda dolazi kada je zakon već sam po sebi vrlo restriktivan, ali ga se nadležni organi tako strogo pridržavaju da su čime se dodatno ograničava mogućnost stranca, sve dok se određene boravišne dozvole uopšte ne mogu dobiti. Prema njenim riječima, postoji i sudska praksa, a Evropski sud za ljudska prava i sudovi Evropske unije, na primjer, presuđuju da država mora obezbijediti određenu fleksibilnost, jer pravo na porodični život – u slučaju spajanja porodice – jači je od rigidnih zakonskih uslova.

Razlike između administrativnih jedinica i upravljanja procedurama
Upravne jedinice su autonomne u svom radu. I u Radničkom savjetovanju također imaju iskustva u vođenju istih postupaka na različite načine. “U jednoj upravnoj jedinici neki predmeti će biti prihvaćeni, drugi ne”, kažu.

Napominjemo da se praksa razlikuje između upravnih jedinica, posebno u pogledu dužine postupka, kao i različitog tumačenja zakona. Neke administrativne jedinice razumiju šire značenje zakonskih odredbi i prava koja se moraju poštovati i fleksibilnije su, dok su neke manje fleksibilne. Međutim, jedna od najtežih stvari sa kojima se stranci suočavaju je dužina procedura.
Urša Regvar, šefica Odjeljenja za azil i migracije, PIC – Pravni centar za zaštitu ljudskih prava i životne sredine

Prema riječima Barbare Krampač, bivše uposlenice UE Ljubljana, ministarstvo svim upravnim jedinicama daje iste upute, ali ovisi o upravnoj jedinici kada će ih početi provoditi.
Prema riječima Barbare Krampač, bivše uposlenice UE Ljubljana, ministarstvo svim upravnim jedinicama daje iste upute, ali ovisi o upravnoj jedinici kada će ih početi provoditi. Oni kreiraju interni interni dokument koji prate. Tako se može desiti da upravna jedinica odbije zahtjev za spajanje porodice, jer podnosiocu zahtjeva nedostaje minimalni iznos za podmirenje potrebnog stanja sredstava na bankovnom računu.
“Protiv negativne odluke podnosilac zahtjeva ulaže žalbu ministarstvu, gdje slučaj ide, jer je jedinstvo porodice važnije od minimalne razlike na cenzusu. Ali za to treba čekati nekoliko mjeseci, a porodica je razdvojeni“, naglašava naš sagovornik.

Iz kompanije Cosylab kažu da i sami imaju dobro iskustvo sa manjim administrativnim jedinicama, „gde je kontakt poslodavca i konsultanta koji rešava aplikaciju na više ličnom nivou, konsultanti imaju više vremena da se posvete pojedinačnoj prijavi, dostupni su za informacije putem e-maila i telefona, a i sami se jave ako im zatreba brza informacija kako bi brzo obavili određenu stvar.”

Radnici računaju da im se ne isplati dolaziti u Sloveniju
„Imamo sav taj fond radnika koji nam je hitno potreban, jer su čitavi sektori pothranjeni, a u isto vrijeme, ako ne omogućimo radniku da lako dobije boravišnu dozvolu, ako mu ne obezbijedimo uslove za rad koji poštujemo ljudsko dostojanstvo, i na kraju, ako mu ne omogućimo da ponovo okupi svoju porodicu, ne možemo očekivati ​​da će radnik, na koga smo stavili sav teret, da reši problem koji zaista imamo, da će želeti da doći uopće u Sloveniju, a kamoli ostati ovdje“, slikovito opisuje Urša Regvar iz PIC-a.

Lukić iz Delavske svetovalnice također napominje da radnici jednostavno kalkuliraju da im se ne isplati dolaziti u Sloveniju: „Sve je više onih koji kažu da im je Slovenije dosta – i u administrativnom i u usponu. troskove zivota u odnosu na platu.Sve dok nemaju prebivaliste nemaju pristup ni socijalnim davanjima.Da bi prezivjeli u Sloveniji moraju dodatno raditi na crno.Zato su krenuli u preracun .”

Privatno lice sa dva klijenta ostvaruje platu konsultanta u administrativnoj jedinici

Računaju se i zaposleni u upravnim jedinicama. Plata je mala, obim posla veliki, a u ormarima ih uvijek čekaju prijave i dodaci. Budući da se postupci vode više mjeseci, a neki od traženih uvjerenja ne mogu biti stariji od tri mjeseca, podnosioci zahtjeva moraju uvijek iznova dostavljati iste potvrde. Ovo opterećuje i podnosioce zahtjeva i savjetnike koji obrađuju prijave. “Konsultanti u prosjeku imaju platni razred 30, što znači da primaju mjesečnu platu od oko 1.000 eura, ali uvijek imaju dva kabineta puna otvorenih predmeta koje moraju riješiti”, sumira Lukić, ističući još jedan važan aspekt.

omogućeno komplikovanim i dugotrajnim procedurama: na tržištu su se pojavili privatni konsultanti koji poslodavcima naplaćuju više od 400 eura za pripremu dokumentacije za jednog radnika za dobijanje radne dozvole.

“Ako to gledamo matematički – ovo je cijena pripreme dokumentacije za jednog radnika, koju onda moraju provjeriti i obraditi na administrativnoj jedinici. Ovaj privatnik sa dva klijenta zarađuje platu konsultanta na UE Ljubljana, koji ima 900 predmeta za obradu. Gdje je tu motivacija? za pronalaženje posla u upravnim jedinicama?” pita se Lukić, koji je zabrinut da će se ponoviti priča o slovenačkom zdravstvu: kada dio usluga mogu obavljati koncesionari, ali će konsultanti u administrativnim jedinicama i dalje biti plaćeni za mnogo više posla.

Ministarstva rade zajedno na rješavanju problema
U Ministarstvu javne uprave tvrde da se problem rješava na više nivoa. Brojne mjere – kadrovska pojačanja, premeštaji državnih službenika, ažuriranje web stranica za strance, priprema štampanih informacija za strance – mogu značiti privremena rješenja, ali ne i sveobuhvatne aranžmane, zaključuju. Prema njihovim tvrdnjama, ministarka državne uprave Sanja Ajanović Hovnik ocijenila je da u proteklom periodu nije rađeno strateško promišljanje kako efikasno organizovati rad upravnih jedinica.

Ministarstvo je sada formiralo i Međuresornu radnu grupu za otklanjanje administrativnih prepreka u oblasti administrativnih poslova za strance, budući da su migracioni postupci u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, dok je politika zapošljavanja nadležnost Ministarstva rada. i, na kraju, ali ne i najmanje važno, Zavod za zapošljavanje.

Ministarstvo unutrašnjih poslova po hitnom zakonodavnom postupku priprema izmjenu Zakona o strancima, koja će omogućiti prijenos lokalne nadležnosti sa opterećenijih na manje opterećene administrativne jedinice. “Ovo će ubrzati obradu zahtjeva za izdavanje boravišne dozvole i potvrde o prijavi boravka i značajno doprinijeti smanjenju brojnih zaostataka u ovoj oblasti”, uvjereni su.

Prema njihovim riječima, radit će se i na tome kako brže voditi procedure za izdavanje boravišne dozvole i potvrde o prijavi boravka. Prijedlozi idu u pravcu mogućnosti izdavanja produžene dozvole za privremeni boravak i stalnog boravka putem pošte, čuvanja otisaka prstiju predatih u postupku izdavanja prve privremene boravišne dozvole, također za korištenje u postupku obnove dozvole, mogućnosti povezivanje registra stranaca sa evidencijom pravosnažnih optužnica i nepravosnažnih presuda koje vode sudovi.

Neophodna je promjena slovenačkog stava prema migracijama

Urša Regvar iz Pravnog centra za zaštitu ljudskih prava i okoliša (PIC) također je uvjerena da je sistemski pristup rješavanju nagomilanih problema važan: “Jednostavno, migracije moramo početi drugačije shvaćati. To je glavni problem Slovenije – ta migracija je stalno povezan sa prijetnjama i zloupotrebama nekih sistema i dok ne vidimo nešto pozitivno u migraciji što može doprinijeti našoj zemlji, imat ćemo procedure i situaciju koju imamo sada.”

Advokat Urankar je također uvjeren da treba promijeniti mentalitet u postupanja s migracionim procedurama. „Stranci se vide kao bezbednosni rizik“, primećuje on.

Također, prema njegovom mišljenju, uvođenje mogućnosti da se postupci naravno vode na slovenačkom jeziku, ali da se stranci mogu suočiti i sa nekim savjetom, odgovorom e-mailom na engleskom ili drugom stranom jeziku, koji stranac kontroliše. “Mnoge zemlje to rade. Nije razumljivo da se zakon ne mijenja na način da se u postupcima dozvoli izvođenje barem nekih procesnih radnji na engleskom jeziku”, smatra on.

Imigraciona politika je prvo upoznavanje stranca sa Slovenijom
U Privrednoj komori Slovenije pojašnjavaju da su u prošlosti Vladi već predlagali uvođenje pojednostavljenog postupka barem za deficitarna zanimanja, pojednostavljivanje davanja otisaka prstiju i provjere potvrde o kaznenom dosijeu. U posljednjem periodu, međutim, predviđaju se određene promjene, napominju. Ministarstvo rada priprema i uvođenje sistema za vrednovanje stečenog neformalnog profesionalnog iskustva u trećim zemljama, dok Ministarstvo privrede priprema nove zakonske osnove za zapošljavanje visokokvalifikovanih stručnjaka iz inostranstva. “U Privrednoj komori Slovenije podržavamo sve ove napore da se procedure poboljšaju i nadamo se da će biti realizovane”, dodaju.

Odvjetnici Matija Urankar i Antonina Nečemer ističu da se useljenička politika ne završava na izlazima administrativnih jedinica. To je jedan od ključnih alata zemlje, kojim privlači radnu snagu, znanje i kapital i poboljšava svoj makroekonomski položaj. A ujedno, to je i prvo poznanstvo stranca sa Slovenijom.