Hoće li biti prijevremenih izbora u RS-u? Ustavni sud BiH bi mogao maksimalno zakomplikovati provedbu

U javnosti, ali i iza zatvorenih vrata institucija, sve češće se govori o prolongiranju prijevremenih izbora u Republici Srpskoj s ciljem njihovog neodržavanja. Ispitali smo koliko je taj scenarij realan i kakve mogu biti posljedice.

Potencijalne tačke pucanja, odnosno, problemi koji bi mogli dovesti do prolongiranja izbora su: izazovi pri realizaciji izbora u Bijeljini, poteškoće u procesu javnih nabavki te privremene odluke Ustavnog suda BiH u vezi sa 1. odlukom o zahtjevu Milorada Dodika da se zabrani izvršenje presude Suda BiH i 2. odluka o budućem zahtjevu Nebojše Vukanovića prema US o legalnosti Dodikovog potpisa SNSD-ove kandidature.

Milorad Dodik je u izjavi za Glas Srpske izrazio uvjerenje da izbora neće ni biti te je istaknuo da čeka prijevremenu odluku Ustavnog suda BiH.

“Mi vjerujemo da te izbore neće biti moguće tehnički održati. Ti izbori su nepotrebni i zato smo ponudili da odlukom NSRS bude imenovan čovjek koji će privremeno obavljati dužnost predsjednika.

On nije precizirao o kakvoj prijevremenoj mjeri govori, ali je jasno da je riječ o apelaciji koju je njegov pravni tim uputio Ustavnom sudu BiH vezano za pravosnažnu odluku Suda BiH. Oni su zatražili i privremenu mjeru kojom bi se zabranilo izvršenje presude Dodiku do konačne odluke US BiH.

Takva odluka Ustavnog suda BiH bi zakomplikovala dosadašnju proceduru u CIK-u vezano za prijevremene izbore, ali i odluku o prestanku predsjedničkog mandata za Milorada Dodika. Odnosno, potpuno bi promijenila trenutnu političku situaciju.

Ustavni sud BiH zasjeda već u petak, kada bi i ovo pitanje moglo biti poznato, ali nije sigurno da će o tome raspravljati s obzirom na to da nije precizno navedeno na dnevnom redu.

Da li Milorad Dodik može biti predsjednik SNSD-a je pitanje o kojem pravnici i političari već mjesecima raspravljaju u javnom prostoru, ali iz Suda BiH nikada nije stiglo zvanično pojašnjenje.

Opozicionar Nebojša Vukanović je tako podnio žalbu CIK-u na odluku da ovjere kandidaturu SNSD-a koju je potpisao Dodik, ali je Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo da je CIK imao pravo kada je odobrio kandidaturu zbog toga što je Dodik upisan kao predsjednik u sudskom registru.

Da bi bilo osporeno to što je Dodik potpisao kandidaturu i da bi bili osporeni prijevremeni izbori, potrebno je da Osnovni sud u Banjoj Luci, koji je registrovao SNSD kao političku stranku izbriše Milorada Dodika iz sudskog registra kao ovlaštenog predsjednika i da navede da ta odluka važi od trenutka donošenja pravosnažne presude.

U tom slučaju, CIK bi morao prolongirati prijevremene izbore za otprilike 20-ak dana kako bi ponovio proceduru ovjere SNSD-ovog kandidata. Ta procedura bi bila provedena samo u vezi sa spornim političkim subjektom (SNSD-om), a s obzirom na to da je riječ o prijevremenim izborima, skraćeni rokovi bi omogućili i da se to tehnički brzo završi.

No, situaciju je zakomplikovao posljednji dopis Suda BiH prema CIK-u, koji stiže kasno, adresiran je na pogrešnu instituciju (op.a. poslato CIK-u umjesto Osnovnom sudu u Banjoj Luci) i ne navodi jasno šta je dalja procedura.

Dopis Suda BiH, u kojem se navodi da je Dodiku trebala prestati i funkcija predsjednika stranke, nije dispozitivna, odnosno, njome se ne utvrđuje prestanak funkcije. Umjesto toga, Sud BiH je uputio jedan deklarativno‑uputni akt i samo “poredao” članove zakona te ostavio CIK-u da odluči šta će s tim dalje, iako CIK nije institucija koja treba provesti brisanje iz sudskog registra.

Nejasno je kako je moguće da Sud BiH reaguje tek četiri mjeseca nakon što su donijeli pravosnažnu presudu u ovom slučaju i zašto nisu na vrijeme razjasnili da li Dodik može biti predsjednik stranke, kao i zašto to nisu odmah iskomunicirali sa Osnovnim sudom u Banjoj Luci da bi sudski registar bio izmijenjen na vrijeme.

Važno je naglasiti da dopis sam po sebi ne proizvodi registracioni učinak (brisanje/izmjena upisa), pa u evidenciji i dalje može stajati zatečeno stanje dok registracioni sud ne donese rješenje, kao i to da, dok registarski sud ne izmijeni upis, treća lica i organi se moraju oslanjati na registar. To je potvrdilo i Apelaciono vijeće Suda BiH koje je odbilo žalbu Nebojše Vukanovića.

Stoga, legalnost Dodikovog potpisa na ovjeru SNSD-a na izborima može biti sporna samo u slučaju brisanja imena Milorada Dodika iz sudskog registra.

Osim dopisom suda ka sudskom registru, to se može postići i pozitivnim odgovorom Ustavnog suda BiH na apelaciju Nebojše Vukanovića u vezi s rješenjem Apelacionog vijeća Suda BiH da potvrdi odluku CIK-a da ovjeri SNSD-ovu kandidaturu. No, kako je Vukanović potvrdio za Klix.ba, on apelaciju još nije podnio, u pripremi je i može se očekivati da će biti proslijeđena.

Gradska izborna komisija Bijeljine je nakon raspisivanja prijevremenih izbora u RS-u javno upozorila na problem koji bi mogao dovesti do smetnji u realizaciji izbora, a riječ je o dugovanju isplate naknade članovima biračkih odbora.

Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Ćosić i predsjednika Skupštine Grada Željana Arsenović su zatim došli u Sarajevo u Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegovine gdje su dogovorili način rješavanja problema isplate novca biračkim odborima, koje bi bez te naknade bilo teško “nagovoriti” da se prijave i rade kao članovi biračkih odbora.

Predsjednica GIK-a Dijana Savić Božić kazala je za Klix.ba da do danas novac članovima biračkih odbora nije uplaćen, ali da postoje naznake kako bi to moglo biti završeno. U suprotnom, druga najveća izborna jedinica u RS-u, sa 120.000 glasača, imat će problem s popunjavanjem biračkih odbora koji moraju realizovati samo glasanje na terenu.

“Do danas nije ništa isplaćeno, to je novac za otprilike dvije do tri hiljade ljudi. GIK nesporno radi sve u skladu sa Izbornim zakonom BiH, donosi odluke, ali svima je jasno da izbore ne provodi sedam članova GIK-a nego birački odbori koji odbijaju da rade.

Ona naglašava da GIK sprovodi sve što je u skladu sa zakonom, ali da, ako fizička lica koja rade na unosu podataka, prebrojavanju listića i slično, ne budu željeli raditi, bit će komplikovano provesti izbore. U slučaju nedostatka članova biračkih odbora, čak i nakon pozivanja rezervnih lica, GIK može pozvati i fizička lica iz drugih izbornih jedinica.

Osim toga, gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović je na svom Facebook profilu napisao da nije uspio postići dogovor sa predsjednicom Skupštine Grada, ali da će preuzeti odgovornost i započeti s isplatom naknada ove sedmice te da će sve naknade biti isplaćene do kraja oktobra.

Nakon što je ministar finansija BiH Srđan Amidžić (SNSD) odugovlačio sa transakcijom novca Centralnoj izbornoj komisiji za provođenje prijevremenih izbora, došlo je do bojazni da neće biti dovoljno vremena da izbori budu provedeni 23. novembra, za kada su raspisani.

Centralna izborna komisija BiH je prije nekoliko dana odgovorila na upit Klix.ba koji se odnosi na to da li će biti na vrijeme provedene sve javne nabavke s obzirom na kašnjenje s realizacijom izbora zbog odugovlačenja u državnom ministarstvu. Iz CIK-a su nam tada rekli da prevazilaze sve izazove.

“Što se tiče prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, nakon što su osigurana finansijska sredstva sve aktivnosti provodimo po planu. Problem nam uvijek predstavljaju rokovi za javne nabavke koji se često poklapaju sa našim rokovima za izborne aktivnosti, ali i te situacije zasad prevazilazimo”, kazali su.

Nakon što smo analizirali četiri razloga zbog kojih bi potencijalno moglo doći do prolongiranja ili neodržavanja prijevremenih izbora, može se reći da realna prepreka za izbore može biti privremena odluka Ustavnog suda BiH kojom bi se zabranilo izvršenje pravosnažne presude Suda BiH. No, to bi promijenilo i mnogo više od prijevremenih izbora.

Osim toga, potencijalno brisanje Milorada Dodika iz sudskog registra kao predsjednika SNSD-a može kratko prolongirati izbore.