Hoće li djeca učiti isto gradivo: Zakon o udžbenicima treba nametnuti

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) najavio je da će se lično angažirati kako bi sva djeca u BiH učila historiju iz jednog udžbenika.

Kako je naglasio, nije uredu da srpska djeca u RS uče historiju iz jednog udžbenika, dok djeca drugih nacionalnosti imaju različite programe historije.

Dobra inicijativa

Historičar Alen Zečević u razgovoru za „Avaz“ kaže da je riječ o dobroj inicijativi, ali da je potrebno da se izvrši depolitizacija obrazovnog sistema.

– Postojeće elite, kako i vidimo posljednjih 30 godina, imaju jednak krovni interes i jedni druge održavaju na površini vode. Da bi se ovo stanje popravilo, potrebno je da dođu instrukcija i jak utjecaj izvana i da se iskoriste bonske ovlasti, kao što je to bio slučaj sa zakonom o zabrani negiranja genocida. Sve dok se ne nametne zakon, podignu kazne, ne samo novčane već i zatvorske, mislim da će to jedino imati pravni utjecaj i konkretne efekte u praksi što se tiče obrazovnog sistema – govori Zečević.

Negiranje zločina

Dodaje kako je činjenica da je potrebno da se napravi jedan udžbenik za historiju, bez negiranja zločina, u kojem će se objektivno govoriti, a ne tražiti pariteti na raznim stranama.

– Činjenica je da nakon rata imamo jedan presedan u našoj historiji. Priznati su rezultati osvajanja vojske koja je počinila genocid, što se nije desilo ni s Hitlerom četrdesetih godina. Postojeći režim se referira na tekovine te historije. Zbog toga je potrebno izvršiti depolitizaciju obrazovnog sistema i ključno je eliminirati, ako je to moguće, iz parlamentarnog života rad nacionalističkih stranaka. Sve dok se to ne uradi, nemoguće je kreirati jedno stanje postizanja općeg konsenzusa – naglašava Zečević.

Akademska zajednica

Jedan od ključnih problema leži i u akademskoj zajednici koja je, kako Zečević navodi, potkupljena.

– Ona je duboko u sprezi s vladajućim sistemima, pa tako imamo podijeljene historiografije, gdje historiografije susjednih zemalja utječu na BiH. Historija Hrvatske, recimo, dirigira i određuje ono što se izučava u HNK. U Federaciji, gdje su dominantno Bošnjaci, imamo bh. historiografiju koja je u poređenju s drugima mnogo objektivnija, mada i ona unutar sebe ima aktere koji imaju određene tendencije – zaključuje Zečević.

Avaz

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE