Hoće li odluke CIK-a o izborima u RS-u moći biti sprovedene?

Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku da će se prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske održati 23. novembra, ali postavlja se pitanje – mogu li se te odluke uopšte provesti u praksi? Na jednoj strani je CIK, čija odluka proizlazi iz pravosnažne presude Suda BiH kojom je Milorad Dodik osuđen i ostao bez mandata.

Na drugoj strani je vlast u Republici Srpskoj, koja ne samo da odbacuje legitimitet te odluke, nego je Narodna skupština RS usvojila 13 zaključaka kojima praktično negira provođenje izbora. U tim zaključcima se čak navodi da će svi oni koji budu sarađivali s CIK-om snositi krivičnu odgovornost, dok se od Dodika eksplicitno traži da nastavi obavljati funkciju predsjednika “u punom kapacitetu”.

Dodatni problem leži i u pravnoj praznini: raspisuju se izbori samo za predsjednika, ali ne i za potpredsjednike RS-a, čiji mandati nisu osporeni. Ukoliko bi, teoretski, kandidat iz reda Bošnjaka ili Hrvata osvojio najviše glasova, funkcija mu ne bi mogla biti dodijeljena jer već postoje potpredsjednici iz tih naroda.

Time se otvara pitanje kompatibilnosti izbornog procesa sa Ustavom i Izbornim zakonom BiH. Politička realnost sugeriše da će provođenje odluke CIK-a naići na žestok otpor u institucijama RS-a.

Iako je formalno zakonski okvir na strani CIK-a, praktična primjena izbora može biti ozbiljno blokirana, posebno jer su lokalne strukture vlasti u RS-u ključne za organizaciju izbornog procesa. Sada ostaje da se vidi hoće li međunarodna zajednica i pravosudne institucije BiH imati dovoljno instrumenata da osiguraju sprovođenje odluke CIK-a, ili će otpor vlasti u RS-u dovesti do jedne od najdubljih političkih kriza u postdejtonskoj BiH.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE