Hoće li političari, kojima su puna usta bh. građana, konačno zaštititi domaću proizvodnju?

Entitetske vlasti hvalile su se rekordnim punjenjima budžeta, a kroz zvanična usvajanja programa finansiranja za 2023., poljoprivrednici očekuju veća izdvajanja, kako bi opstala domaća proizvodnja hrane. Kažu da tu kompromisa nema, stavljajući na ispit i budući saziv Vijeća ministara BiH.

Izuzetno teška godina nalazi se iza poljoprivrednih proizvođača u Bosni i Hercegovini, a početak 2023. donio je blagu stabilizaciju situacije, posebno u segmentu cijena repromaterijala. Međutim, promjene bi uskoro mogle uslijediti s novim poskupljenjem.

Niži nivoi vlasti koji su već usvojili budžete poljoprivrednicima su dali vjetar u leđa, ali je to nedovoljno za opstanak u ovoj godini. Zbog toga su sada oči poljoprivrednika uprte u entitetske vlasti od kojih očekuju veća izdvajanja u vidu podsticaja.

Povrtlari, voćari, ratari, peradari i mljekari iz oba entiteta iza sebe su ostavili prilično tešku godinu, koju su karakterizirale suše, enormna poskupljenja repromaterijala i nedovoljne novčane podrške nadležnih. Lančanom reakcijom došlo je i do poskupljenja domaćih proizvoda na policama bh. marketa, što su na svojim novčanicima osjetili građani.

Federacija Bosne i Hercegovine u 2023. bi trebala imati budžet od okvirno 6,6 milijardi konvertibilnih maraka, što je povećanje za nešto iznad 18 posto u odnosu na godinu ranije.

Pravičan dio kolača

Kada je riječ o Republici Srpskoj, koja je već usvojila budžet, taj iznos je 5,3 milijarde marka te je u odnosu na drugi rebalans u godini ranije veći za 873 miliona KM. Pravičan dio kolača očekuju poljoprivrednici u oba entiteta jer bi na takav način, kako su naveli, uspjeli održati proizvodnju domaće hrane.

Sela Semberije predstavljaju najveću žitnicu u Bosni i Hercegovini, a tamošnji poljoprivrednici u jesenjem periodu zasijali su deset posto više pšenice nego ranijih godina. Trenutno su ozimni usjevi u stanju mirovanja, a uz remont mehanizacije uskoro trebaju krenuti i u kreiranje planova za nadolazeće proljeće.

Međutim, oni su uslovljeni novčanim izdvajanjima entitetske vlade koja bi im trebala usmjeriti 180 miliona KM, što bi bilo dovoljno, ali samo u slučaju, kako kažu, pravične raspodjele.

“Mi imamo rekordan budžet i to je dobra stvar, a ako će se pravedno i nestranački novac podijeliti, direktna proizvodnja će biti stimulisana. Globalni poremećaji nas i dalje prate, mi ćemo se boriti da proizvodimo maksimalno, ali bez države ne možemo opstati. Ona nam uz novac mora osigurati i stabilno tržište. Naša država kapacitete ima i njih treba pomoći”, kaže za Klix.ba Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije te član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.

Članovi Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH i kantonalnih udruženja s područja tog entiteta prije nekoliko dana su održali zajednički sastanak, za vrijeme kojeg su razgovarali o prilično teškoj situaciji. Među temama se našao i prijedlog federalnog budžeta za ovu godinu, koji će parlamentarci razmatrati naredne sedmice.

Poljoprivrednici smatraju da dio budžeta, koji ide za poljoprivredu treba iznositi najmanje 202 miliona maraka, umjesto predloženih 160. Za razliku od entitetskog, kantonalni nivoi prepoznali su veću važnost izdvajanja sredstava, a među njima je i Vlada Tuzlanskog kantona.

“U nacrtu budžeta TK za poljoprivredu smo imali namijenjenih devet miliona maraka, međutim to nam nije bilo dovoljno shodno cijenama repromaterijala te smo uspjeli na kraju ishodovati 12,8 miliona KM. Takav budžet nije razvojni jer bismo trebali imati znatno više novca kako bi se dodatno razvijali, međutim, od tog novca i srazmjerno cijeni mlijeka mi možemo računati samo na opstanak”, kaže nam predsjednik Udruženja mljekara Tuzlanskog kantona Eldin Glibanović.

Podsticaji moraju biti do početka marta

Mljekari i ostali poljoprivrednici iz tuzlanske regije očekuju da će biti udovoljeno njihovom zahtjevu vezano za povećanje iznosa sa federalnog nivoa. Tom im je posebno važno zbog najavljenog poskupljenja repromaterijala, ali i sjemenskog kukuruza koji bi u nadolazećoj sezoni mogao biti skuplji i za 50 posto.

“Također, kantonalno i federalno resorno ministarstvo prve novce u vidu podsticaja poljoprivrednicima bi trebali isplatiti krajem februara, eventualno početkom marta jer mi moramo biti spremni za sjetvu, kupovinom gnojiva i sjemenskog materijala. Sa svojom mehanizacijom na teren moramo izaći čim prije, kako bi kroz ranu sjetvu kukuruzi mogli napredovati i pustiti klip do najavljenih sušnih perioda”, navodi Glibanović.

Istog su stava i u Udruženju peradara Tuzlanskog kantona, a koji su se u prethodnoj godini susretali sa brojnim problemima. Trenutnu situaciju ocjenjuju stabilnom, uz naglasak da bi nadolazeći period mogao donijeti brojne izazove i u njihovoj oblasti.

“Iako cifra u Tuzlanskom kantonu za poljoprivredna izdvajanja nije potpuno zadovoljavajuća, ali je u ovoj situaciji realna i jedino moguća. S druge strane, ono što nam nude sa federalnog nivoa je potpuno nedostatno i mi se nadamo da će situacija biti promijenjena jer naša oblast sa tog nivoa povlači podsticaje za tov pilića i roditeljska jata. Ukoliko bi federalni budžet bio usvojen sa izdvajanjima koja su poljoprivrednici tražili, imali bismo iznos koji je dovoljan za izlazak iz krize”, izjavio je za Klix.ba predsjednik Udruženja peradara TK Mevludin Kahvedžić.

Poljoprivrednici iz oba entiteta zaključuju da zaslužuju veću podršku jer su dovedeni u situaciju da se više ne bore za ekonomski razvoj, već za goli opstanak. Po formiranju Vijeća ministara BiH odmah će tražiti da se izvrši i zaštita domaće proizvodnje, što će biti jedan od prvih ispita za novoformiranu državnu vlast.

Klix.ba