Hoće li se Evropa ove zime smrzavati? El Nino otvara mogućnost velikih vremenskih promjena

Snažan klimatski fenomen El Niño mogao bi utjecati na polarni vrtlog i povećati mogućnost prodora hladnog zraka u pojedine dijelove Evrope tokom zime. Ipak, stručnjaci upozoravaju da još nema dovoljno pouzdanih pokazatelja za najave ekstremne hladnoće.

Ovogodišnji El Niño mogao bi biti najizraženiji u posljednjih nekoliko decenija, upozoravaju stručnjaci. Njegov intenzitet mogao bi doprinijeti tome da 2027. godina postane najtoplija otkako postoje mjerenja.

Temperature površine mora u ekvatorijalnom dijelu Tihog okeana već su premašile najviše vrijednosti zabilježene tokom ranijih epizoda El Niña, a vrhunac fenomena očekuje se tek krajem jeseni ili početkom zime, piše Euronews.

Procjene stručnjaka ukazuju na to da bi ekstremne vrućine povezane s El Niñom, u periodu od juna 2026. do februara 2027. godine, mogle doprinijeti dodatnim 451.000 smrtnih slučajeva. Povišene temperature povećavaju i rizik od ekstremnih vremenskih pojava, uključujući šumske požare i poplave.

Tokom prethodnih epizoda El Niña povećan rizik od poplava zabilježen je u Južnoj Americi, na jugu SAD-a, u istočnoj Africi i centralnoj Aziji. Istovremeno su suše i opasnost od požara bile izraženije u velikim dijelovima Australije, na sjeveru Južne Amerike te u azijskim zemljama poput Indonezije.

Utjecaj El Niña na evropske vremenske prilike uglavnom je indirektan i slabiji nego u tropskim područjima. Ipak, ovaj fenomen mogao bi povećati vjerovatnoću nestabilnijeg vremena krajem godine, uz blažu, kišovitiju i vjetrovitiju jesen i početak zime.

Šta je iznenadno zagrijavanje stratosfere?

Tokom zime u višim slojevima stratosfere, na visini od približno 10 do 50 kilometara iznad Zemljine površine, oko Sjevernog pola kruže snažni zapadni vjetrovi. Taj sistem naziva se stratosferski polarni vrtlog, a njegova uloga povezana je sa zadržavanjem hladnog zraka iznad Arktika.

Nakon vrhunca El Niña polarni vrtlog mogao bi oslabiti, čime se povećava mogućnost pojave takozvanog iznenadnog stratosferskog zagrijavanja (SSW). Riječ je o fenomenu tokom kojeg temperatura u stratosferi može porasti i do 50 stepeni Celzijusa za samo nekoliko dana.

Takva promjena može poremetiti uobičajenu cirkulaciju atmosfere i utjecati na mlaznu struju, odnosno snažnu zračnu struju koja usmjerava vremenske sisteme. Kada se poremećaj proširi prema nižim slojevima atmosfere, može promijeniti raspored hladnog i toplog zraka te povećati mogućnost prodora hladnoće u pojedine dijelove Evrope.

Prema britanskom meteorološkom zavodu Met Office, takav obrazac često se formira iznad sjevernog Atlantika i Skandinavije.

U takvim okolnostima sjevernu Evropu, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, može zahvatiti duže razdoblje suhog i hladnog vremena. Južna Evropa pritom češće ima blaže, vlažnije i vjetrovitije vremenske prilike. Na granici tih područja mogu se pojaviti hladni istočni vjetrovi, a u nekim slučajevima i snijeg.

Prijeti li Evropi ledena zima zbog El Niña?

Pojedini mediji posljednjih dana upozoravali su na mogućnost da Evropu zahvati ekstremno hladna zima zbog očekivanog vrhunca El Niña i mogućeg slabljenja polarnog vrtloga.

Međutim, stručnjaci naglašavaju da se zimske vremenske prilike u Ujedinjenom Kraljevstvu i ostatku kontinentalne Evrope ne mogu objasniti samo jednim klimatskim fenomenom. Na njih utječu brojni faktori, uključujući klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem.

Istraživanje Univerziteta Newcastle iz 2025. godine, naprimjer, pokazalo je da sagorijevanje fosilnih goriva ubrzava promjene zimskih padavina u Ujedinjenom Kraljevstvu i Evropi, i to gotovo 25 godina ranije nego što se očekivalo.

Osim toga, mnogi faktori koji određuju vremenske prilike u Evropi ne mogu se pouzdano predvidjeti mjesecima unaprijed. Meteorolozi pojedine epizode iznenadnog stratosferskog zagrijavanja mogu pouzdano prognozirati tek otprilike sedmicu prije njihovog nastupa.

„Poznato je da postoji povezanost između El Niña i hladnijeg završetka zime u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali takav ishod nikako nije zagarantovan“, izjavio je za Euronews Earth Grahame Madge, glasnogovornik britanskog meteorološkog zavoda za klimatska pitanja.

Dodao je da na zimske vremenske prilike utječe niz različitih faktora te da prognoza zavisi od njihove međusobne ravnoteže, a ne samo od jednog fenomena.

Zaključak je da snažan El Niño može povećati mogućnost atmosferskih poremećaja i hladnijih perioda u pojedinim dijelovima Evrope, ali zasad nema dovoljno osnova za tvrdnje da kontinent očekuje ekstremno hladna zima. Pouzdanija slika bit će moguća tek kada se približi zimska sezona i budu dostupne konkretnije meteorološke prognoze.