Hoće li Slovenija zbog novog zakona privući još više radnika iz BiH?

Slovenija, koja se nalazi na četvrtom mjestu među zemljama u koje najčešće odlaze državljani BiH radi posla, uskoro bi se, zbog novih povoljnijih uvjeta za radnike, sa zadnjeg mogla probiti na prvo mjesto, piše Večernji list.

U ovoj zemlji od početka naredne godine djelimično će stupiti na snagu novi zakon koji predstavlja svojevrsnu revoluciju na tržištu rada.

Radnici koji se približavaju penziji moći će raditi kraće

Njegovom primjenom uslijedit će povećanje naknada za nezaposlene i učesnike javnih radova, omogućit će se lakši pristup tržištu rada mladima, studentima i penzionerima, a ono što je možda i najzanimljivije – prema ovom zakonu, radnici koji se približavaju penziji moći će raditi kraće.

Kako su naveli iz Ministarstva za rad, porodicu, socijalna pitanja i jednake mogućnosti, radnici stariji od 58 godina, kao i oni s najmanje 35 godina radnog staža, moći će birati: da petkom ne rade i tako produže vikend ili da rade skraćeno – po šest sati dnevno.

Ovaj model nazvan je 80 – 90 – 100 i predviđa: radno vrijeme od 80 posto, platu od 90 posto i pune doprinose kao da se radi 100 posto. Radi se o ideji koja djelimično preuzima iskustva Islanda, Irske i Njemačke, gdje su slični modeli doveli do pozitivnih rezultata – veće produktivnosti, manje izostanaka i bolje efikasnosti.

Slovenija nije izuzetak kada je u pitanju nuđenje mogućnosti skraćene radne sedmice i fleksibilnog radnog vremena. To potvrđuju i podaci istraživanja o broju radnih sati u određenim zemljama. Tako su stanovnici BiH u regiji, ali i u zemljama Evropske unije, među onima koji najviše vremena provode na poslu. Više od njih rade samo stanovnici Srbije.

Zaposleni u BiH sedmično rade u prosjeku 41,2 sata

Prema dostupnim podacima, zaposleni u BiH sedmično rade u prosjeku 41,2 sata, dok radna sedmica u Srbiji traje 41,3 sata. Broj radnih sati u Hrvatskoj znatno je manji u poređenju s BiH, Turskom, Srbijom i Albanijom. Naime, u Hrvatskoj radna sedmica u prosjeku traje 38,7 sati. To je broj radnih sati koji je sličan onome u zemljama poput Češke, Slovačke i Slovenije, gdje radna sedmica u prosjeku traje od 37 do 38 sati. Za poređenje, radna sedmica u Njemačkoj i Austriji traje svega 33,9 sati, u Italiji 36,1 sat, u Sloveniji 38 sati, a u Švicarskoj 36 sati.

Situacija kada je riječ o dužini vremena provedenog na poslu u BiH, odnosno barem u Federaciji BiH, trebala bi se promijeniti stupanjem na snagu novog Zakona o radu. Naime, uz brojne novine, radna verzija ovog zakona predviđa da polusatna dnevna pauza bude dio osmosatnog radnog vremena, što trenutno u većem dijelu ovog entiteta nije slučaj.

Dakle, u tom slučaju radnik koji počne raditi u 8 sati ujutro završavao bi s poslom u 16 sati, dok mu sada radno vrijeme traje do 16.30. Također, jedan od razloga zbog kojih je u evropskim zemljama radna sedmica značajno kraća jeste činjenica da se sve veći broj kompanija odlučuje za četverodnevnu radnu sedmicu.

Prosječno radno vrijeme

Najdalje u primjeni skraćene radne sedmice otišli su Islanđani, gdje je od 2020. godine za više od polovine zaposlenih radna sedmica skraćena na četiri dana. Tako se postiglo da je prosječno radno vrijeme na sedmičnom nivou u ovoj državi svedeno na 36,4 sata, što je rezultiralo kontinuiranim ubrzanjem stope ekonomskog rasta te zemlje. Skraćenim radnim vremenom povećali su stopu zaposlenosti, odnosno doveli do toga da imaju svega 3,4 posto nezaposlenih.

I u BiH radnici, prema rezultatima istraživanja, najčešće priželjkuju fleksibilno radno vrijeme, dodatnu edukaciju te bonuse za izvanredna postignuća. U BiH tek rijetke kompanije za sada uvode skraćenu radnu sedmicu i fleksibilno radno vrijeme, no nije isključeno da nedostatak radne snage i sve veći problem sa zadržavanjem kvalifikovanih radnika neće dovesti do toga da se ova praksa počne primjenjivati kod većeg broja poslodavaca.