Hoće li vlasti prepoznati šansu koju za razvoj nudi IT industrija

S blizu 400 miliona KM prihoda u 2020. godini, od čega je 200 miliona KM prihod od izvoza, IT sektor predstavlja jednu od najsnažnijih industrija u Kantonu Sarajevo, a svakako industriju s najvećim prosječnim rastom u proteklih nekoliko godina.

Tako je, primjerice, samo u protekle tri godine u Kantonu Sarajevo otvoreno novih 1.000 visokokvalifikovanih radnih mjesta te je ostvaren rast ukupnog prihoda od gotovo 50 posto, što su podaci kojim se ne može pohvaliti nijedna druga industrijska grana. Također, u ovom sektoru samo u Sarajevu posluje čak 100 kompanija koje ostvaruju prihod veći od million maraka, dok je ukupan broj zaposlenih dostigao brojku od gotovo 4.000 radnika.

Razvojni potencijal

Kanton Sarajevo je još 2017. godine putem Sarajevske razvojne agencije SERDA izradio studiju razvoja IT sektora u Kantonu Sarajevo. Ovom studijom potvrđen je ogroman razvojni potencijal IT sektora u Kantonu Sarajevo te su date brojne preporuke za Vladu i Skupštinu Kantona Sarajevo, čijim provođenjem bi se dodatno osnažio razvoj ove industrije.

Između ostalog, u ovoj studiji sugeriše se da se IT industrija u Kantonu Sarajevo može i treba tretirati kao strateška industrijska oblast kojoj se između ostalog može podstaći daljnji razvoj i putem kreiranja određenih poreskih olakšica. Slične preporuke sadrži i nedavno usvojena Strategija razvoja Federacije BiH, koja također IT sektoru daje status strateške industrije. Unatoč ovome, konkretne aktivnosti i donošenje planiranih mjera za sada su izostale te je dostignuti razvoj rezultat rada i truda mladih IT stručnjaka.

Krajnje je vrijeme

Edin Deljkić, direktor kompanije “Klika” i predsjednik Upravnog odbora BIT Alijanse, udruženja koje okuplja firme IT sektora u BiH, ističe kako je krajnje vrijeme da nadležne vlasti, na različitim nivoima, krenu u provođenje strateških planova i dokumenata, kako bi osigurali mogućnost da se ovakav razvoj IT sektora nastavi.

“Bez hitnih, sveobuhvatnih i strateški fokusiranih mjera, IT sektor će propustiti prilike za daljnji razvoj, koje mu se nude na tržištu i propustiti mogućnost generirati nova radna mjesta, a Kanton Sarajevo i BiH izgubiti značajan segment u ekonomskom razvoju putem visokoakumulativne i okolišno neutralne djelatnosti, primjerene za urbane sredine. Zbog kontinuirano izraženog trenda odliva kadrova u inostranstvo, u slučaju izostanka intervencija u obrazovnom i poreznom sistemu, realna je opasnost od stagnacije, a u srednjoročnom periodu i znatnom smanjenju ili djelimičnom gašenju nekih dijelova ove djelatnosti. Posljedice na ukupan ekonomski rast i razvoj ekonomije BiH bile bi veoma negativne”, poručio je Deljkić.

I dok se u BiH još uvijek čeka na implementaciju planiranih mjera, zemlje Evropske unije nastavljaju značajna ulaganja u IT sektor i proces digitalizacije, što dodatno jača direktnu konkurenciju bh. firmama. Evropska komisija je sredinom godine predstavila sveobuhvatni program nazvan “Digitalni kompas”, u kojem su izneseni konkretni planovi EU do 2030. godine. Ambicija EU je da bude digitalno suverena u otvorenom i međusobno povezanom svijetu te je zaključeno da će najmanje 20 posto sredstava u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost biti dostupno za digitalnu tranziciju, uključujući i mala i srednja poduzeća. Radi se o milijardama eura podrške, a lideri EU su u zajedničkoj izjavi prilikom predstavljanja ovog dokumenta istaknuli da je “kao ključni stup oporavka EU od Covida-19 digitalizacija presudna u poticanju novih oblika rasta i jačanja otpornosti EU”.

“Nažalost, za razliku od svjetskih trendova, gdje se kontinuirano podstiče proces digitalizacije i razvoj prateće industrije, politike, strategije i akcioni planovi razvoja IT sektora u Bosni i Hercegovini provode se veoma usporeno i ograničeno, zbog čega izostaje očekivana razvojna podrška softverskoj industriji u BiH, čime je usporena realizacija njenog punog ekonomsko-razvojnog potencijala”, kaže Deljkić.