1633441362 20211005 2 50310087 69363359 750x532 1
AUTOR: H.D.
DATUM: lis 6, 2021 @ 6:40
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
FIXGEHALT

Ministrica predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović izjavila je kako nepromijenjeni procent učenika unutar ukupnog broja zaraženih koronavirusom potvrđuje da škole nisu žarišta širenja virusa te je poručila da su odrasli obavezni da odgovornim ponašanjem smanjuju transmisiju virusa i tako zaštite djecu i omoguće nesmetan rad u školama.

Povodom Dana učitelja resorna kantonalna ministrica Hota-Muminović je istakla da je položaj učitelja sistemski urušavan u proteklom periodu i da prosvjetni radnici generalno nisu imali adekvatnu podršku sistema u svom radu te je dodala da se sve svodilo na individualne pristupe i entuzijazam ili na dobro školsko rukovodstvo u nekim slučajevima.

Ističući kako to ne služi na čast Kantonu Sarajevo, resorna ministrica je kazala da je bilo inicijativa, ali da prvenstveno zagovara sistemska rješenja tog pitanja.

Institut za preduniverzitetsko obrazovanje nedostajao Sarajevu

“Izlaz vidimo u Institutu za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja. Skupština ga je osnovala 13. septembra i trenutno smo u fazi uspostave te ustanove. Kroz Institut će se pružati adekvatna briga, podrška i proces provjere i stručnog nadzora nad radom svih radnika u obrazovanju. Tim radnicima je važno da imaju određeni feedback, odnosno da na vrijeme dobiju povratnu informaciju koliko dobro rade. Evo i pandemija je pokazala da su oni vrlo fleksibilni, da su pomjerili svoje vlastite mogućnosti, informatičku pismenost, da su spremni na promjene i reformske korake koji nam sada slijede. Naravno da ćemo uz sve to zagovarati i poboljšanje materijalnog statusa nastavnika”, kazala je Hota-Muminović.

Ona je pojasnila da Institut treba postati stručno mjesto gdje će se donositi odluke, predlagati izmjene, evoluirati urađeni procesi u obrazovanju. Dodala je da će pod krov tog Instituta doći i kurikularna reforma koja se odvija u dobrom smijeru.

Djeca izbjeglice u školskim klupama

U ponedjeljak je 62 djece izbjeglica iz privremenog kampa Ušivak krenulo na nastavu u Prvoj osnovnoj školi na Ilidži i Osnovnoj školi “9. maj” u Pazariću, a Hota-Mumnović je kazala da se radi o djeci iz porodica koje su već dugo u pokretu s neizvjesnom sudbinom te je dodala da je to vrlo specifičan socijalni ambijent pa je prvo organizirana dvomjesečna pripremna nastava kako bi se djeca prilagodila.

“Bilo je i prije pandemije određenih pokušaja da se ta djeca uključe u obrazovni proces, ali to je trajalo kratko i onda je došla pandemija i online nastava i to je stalo. Kao ministrica sam pokazala spremnost da uključimo djecu u redovne škole. To je vrlo važno za njihovu socijalnu i emocionalnu dobrobit i jučerašnje emocije zaista svjedoče tome da smo napravili pravi potez. Pripreme su trajale od jula i trebalo je poduzeti sve kako bi se djeca mogla sigurno uključiti u škole”, kazala je Hota-Muminović.

Ukazujući na emocije i sreću koju su djeca izbjeglice pokazali prvog dana u školama, Hota-Muminović je istakla da je to veliki dan nade i optimizma za te mališane, a da društvo im obavezu da svoj djeci osigura pristup obrazovanju.

Djeci mjesto u školama

Komentirajući odvijanje procesa nastave u periodu pandemije COVID-19, ministrica Hota-Muminović je kazala da je pandemija izazvala velike promjene i u obrazovanju u cijelom svijetu i da je pređen put od perioda kada nije bilo poznato ništa o virusu do perioda kada su dostupne vakcine.

Ističući da su škole posljednje koje se trebaju zatvarati u slučajevima “lockdowna”, Hota-Muminović je kazala da te obrazovne ustanove moraju biti prioritet i prve se trebaju otvarati po poboljšanju prilika.

“To je zato što je djeci jedino mjesto u školi. Dakle, tamo se dešavaju sve funkcije škole, obrazovanja. Nije samo fokus na učenju nastavnih sadržaja, već je tu i socijalizacija, druženje, tu je i činjenica da djeca moraju biti na očima profesionalaca u obrazovanju koji prate ponašanje djece u grupi. Da i ne govorimo koliko je za nadarenu djecu važno da budu tu u školama”, kazala je Hota-Muminović.

Naglasivši da se odgovornim ponašanjem i poštivanjem mjera zaštite mora doprinijeti da škole ostanu otvorene, Hota-Muminović je kazala da je resorno kantonalno ministarstvo u stalnoj komunikaciji s nadležnim Zavodom za javno zdravstvo i da je napravljen okvir u kojem se znaju koraci prema kojim će neko odjeljenje ili grupa preći na 14-dnevnu online nastavu. Pojasnila je da takav potez čini ako se u kratkom periodu zarazi dvoje ili više učenika.

“Važno je da naša javnost zna da se broj, odnosno procent učenika u ukupnom broju oboljelih od COVID-19 nije povećao u odnosu na period kada su nam škole bile u potpunosti zatvorene. To dokazuje da škole nisu nikakva žarišta, da kao takve ne doprinose povećanju broja oboljelih. Odrasli imaju odgovornost da se vakcinišu, da provode higijensko-epidemiološke mjere i da svojim odgovornim ponašanjem smanje transmisiju virusa u zajednici. Onda će nam i djeca biti sigurna”, poručila je Hota-Muminović.

Ona je dalje kazala da su u septembru prema zaključku Vlade Kantona Sarajevo prikupljeni podaci o anticovid imunizaciji radnika u javnom sektoru, Hota-Muminović je kazala da je već tada procent vakcinisanih prosvjetnih radnika bio iznad 65 posto, što je znatno veći procenat u odnosu na ukupni broj vakcinisanih u Kantonu Sarajevo i BiH.

“Naši prosvjetni radnici zaista pokazuju odgovoran odnos i već obavljaju vakcinaciju i u ovom periodu”, kazala je Hota-Muminović i dodala da je cilj dostići stepen imunizacije od oko 80 ili 90 posto među zaposlenim u obrazovanju.

Povećanje broja asistenata u inkluzivnom obrazovanju

Ministrica je na kraju razgovora istakla da je zadovoljna da je u procesu inkluzivnog obrazovanja napravljen veliki pomak time što je ove godine povećan broj asistenata s ranijih manje od stotinu na 162.

“Na neki način mi to vidimo kao pomjeranje granica. Iduće godine moramo povećavati taj broj i to je limit koji ne bi trebao više padati u odnosu ovo što smo sada uspostavili”, zaključila je Hota-Muminović.

LIDER