Screenshot 1 17
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

Maida Bilal, predsjednica neprofitne ekološke organizacije Eko Bistro, i hrabra žena koja je predvodila grupu žena u naporima da spriječe gradnju male hidroelektrane na području rijeke Kruščice, dobitnica je Goldmanove nagrade za okoliš. Maida Bilal javnosti je postala poznata još 2017. godine kada se ona, kao i drugi mještani sela Kruščica, kroz koje prolazi i istoimena rijeka, uputili prema lokalnom mostu kako bi spriječili prolazak teških mašina koje su trebale započeti radove na izgradnji male hidroelektrane.

Lokalna borba mještana do tada malo poznatog sela uskoro se pretvorila u borbu za koju je čula i regija, ali i svijet, a želju Bilal i drugih stanovnika Kruščice prepoznali su predstavnici Goldman organizacije, koji su joj odlučili dodijeliti nagradu za zaštitu okoliša.

“Maida Bilal predvodila je grupu žena iz svog sela, koje su spriječile prolazak teške opreme koja je trebala početi gradnju mini hidroelektrane. Blokada je rezultirala ukidanjem dozvola za dvije predložene brane na Kruščici u decembru 2018. godini. Balkan je dom posljednjih rijeka koje teku slobodno u Evropi. Međutim, masovni razvoj hidroelektrana prijeti da će nepovratno oštetiti hiljade kilometara netaknutih rijeka. Ovo je prva ovakva nagrada za Bosnu i Hercegovinu”, ističe se na stranici Goldmana.

Nakon uvodnog dijela, u Goldmanu su opisali borbu s kojom su se nosile Bilal, ali i druge stanovnice Kruščice.

“Početkom jula 2017. godine mještani su saznali da je teška mehanizacija krenula prema Kruščici kako bi započela izgradnju brane. Da bi pristupili lokaciji, buldožeri su trebali preći mali drveni most koji povezuje selo sa susjednom šumom i rijekom. Na protestima su Maida i još 300 stanovnika Kruščice, od čega su većina bile žene, blokirali most kako bi onemogućili prolazak bagerima i kamionima. Iako su demonstranti mislili kako će blokada biti samo simbolična, ona je postala ključna za sprečavanje gradnje ove brane”, navodi se na stranici Goldmana.

Oko 50 žena formiralo je živi zid, držeći se za ruke i blokirajući prijelaz preko mosta. Specijalna policija je zahtijevala da demonstranti napuste most, postavljajući im petominutni ultimatum, ali su žene to odbile. Tada je policija nasrnula na mirne demonstrante.

“Nisam vjerovala da će nas policija stvarno napasti, ali sam se prevarila. Policija nas je napala, meni su izvrnuli ruke i dobila sam udarac u bradu”, ispričala je 2020. godine Maida Bilal.

Uprkos napadima i privođenjima, žene su se sutradan vratile na most, odlučne da pružaju dugotrajan otpor. Most je bio čuvan više od 500 dana uzastopno, 24 sata dnevno. Aktivisti su se smjenjivali u smjenama, postavljajući čak i mali šator sa šporetom kako bi se u noćima ugrijali. Akcija je nastavljena punu godinu i po, uz međusobnu podršku mještana.

“Maida Bilal je mobilizirala žene u svom selu u organiziranu jedinicu, što je rezultiralo otkazivanjem svih dozvola za brane u decembru 2018. godine. To je bila prva pravna i ekološka pobjeda ovakve vrste u Bosni i Hercegovini. Ono što je započelo kao improvizovani pokušaj zaštite rijeke Kruščice, evoluiralo je u snažan simbol miroljubivog otpora”, piše u saopćenju Goldmana.