Hrana koju mnogi jedu svaki dan povezana je s tihim moždanim udarom već u srednjim godinama

Istraživanje na oko 9.000 ljudi povezalo je veliku konzumaciju industrijski prerađene hrane s oštećenjima mozga koja mogu proći neprimijećeno Instant rezanci, zaslađeni napici, industrijske žitarice za doručak, mesne prerađevine i gotova jela često su dio svakodnevne prehrane. Međutim, istraživanje provedeno u Kanadi ukazalo je na povezanost velike konzumacije industrijski prerađene hrane s određenim oštećenjima mozga koja mogu povećati rizik od moždanog udara i problema s pamćenjem.

U istraživanju je učestvovalo oko 9.000 osoba u dobi od 35 do 69 godina. Naučnici su utvrdili da je kod osoba koje su konzumirale najveće količine takve hrane zabilježena čak 40 posto veća vjerovatnoća određenog oblika oštećenja mozga.

Skrivena oštećenja

Takozvani tihi moždani udari mogu proći bez očitih simptoma, ali ipak ostaviti trajne posljedice. Takve promjene mogu biti znak upozorenja i povezane su s većim rizikom od budućeg moždanog udara i poteškoća s pamćenjem.

Stručnjaci ističu da se povezanost prehrane i zdravlja mozga može uočiti i prije nego što osoba primijeti probleme s pamćenjem ili razmišljanjem. To ukazuje na važnost prehrambenih navika već u srednjoj životnoj dobi.

Industrijski prerađena hrana činila je prosječno oko četvrtine prehrane učesnika istraživanja, dok je kod nekih dostizala i 40 posto. Istovremeno, u njihovim jelovnicima nedostajalo je više zdravih namirnica. 

Zdrave navike

Stručnjaci naglašavaju da istraživanje pokazuje povezanost, ali ne dokazuje da industrijski prerađena hrana direktno uzrokuje tihe moždane udare. Za pouzdanije zaključke potrebna su dugoročna istraživanja, uključujući praćenje promjena na mozgu pomoću magnetne rezonance.

Prehrana se istražuje i u kontekstu mentalnog zdravlja. Pojedini nalazi ukazuju na moguće poboljšanje simptoma depresije i anksioznosti nakon prelaska na zdraviji način ishrane, ali potrebna su dodatna ispitivanja.

Za očuvanje zdravlja preporučuje se raznovrsna prehrana s više povrća, voća, cjelovitih žitarica i drugih nutritivno bogatih namirnica, uz ograničavanje proizvoda s mnogo soli, šećera i nezdravih masnoća.

Avaz.ba