Hrana pojede mjesečnu platu

Hrana pojede mjesečnu platu

Prosječna neto plata u februaru je iznosila 822 marke, a gotovo isto toliko “težak” je ceh koji četvoročlana porodica mjesečno izdvaja za hranu i odijevanje.

Prema podacima Saveza sindikata, plata je prošlog mjeseca pokrivala tek 44,57 odsto sindikalne potrošačke korpe, koja je koštala čak 1.844 marke.
“Porodice su u februaru najviše novca izdvajale za kupovinu prehrambenih proizvoda, za šta je trebalo potrošiti 684,60 KM, te za stanovanje i komunalije, kao i druge režijske troškove – 568,70 KM. Za prevoz je porodici trebalo 195 maraka, a za odijevanje 135,10 KM”, izračunali su u Savezu sindikata.

Dodaju još da je četvoročlanoj porodici za tekuće održavanje domaćinstva trebalo 102,20 KM, za obrazovanje i kulturu “ceh” je iznosio 81,50 KM, a za higijenu i njegu zdravlja izdvajano je 77,40 maraka.

Božana Radošević, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata, kaže da ovi podaci pokazuju da je plata nedovoljna za obezbjeđenje proizvoda i usluga potrebnih porodici.

“Sigurno je da je jako teško obezbijediti i najosnovnije potrebe jednoj četvoročlanoj radničkoj porodici. Ovakva situacija je prisutna iz godine u godinu, posebno poslije 2010. i  2011. godine, kada je došlo do naglog, neopravdanog skoka cijena”, ističe Radoševićeva, dodajući da se smanjuje kupovna moć građana, odnosno životni standard se pogoršava.

Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača, kaže da je, po njihovoj računici, četvoročlanoj porodici mjesečno za život potrebno oko 1.760 maraka.

“To je donji prag i reč je o cifri koja je nedostižna za brojne porodice. Zaposleni u prerađivačkoj industriji imaju platu ispod 600 maraka. Dakle, čak i ako je dvoje zaposlenih, ne mogu da podmire sve troškove, jer im fali novca”, naglašava Petrović.

Prema njegovim riječima, u februaru su bile nešto niže cijene nego u istom mjesecu prošle godine.

“Razlog se ogleda u tome što je pala platežna moć građana, a samim time i više nema prostora za eskalaciju cena. Trgovci su se prilagodili uslovima u kojim rade”, pojašnjava Petrović.

Da potrošačima nije nimalo lako, slaže se i Murisa Marić, izvršni direktor u Udruženju građana DON Prijedor, koja kaže da većina građana zarađuje između 500 i 800 maraka.

“Odmah se po tome vidi da brojni ljudi ne mogu sebi da priušte potrošačku korpu. Srednjem staležu, kao i penzionerima, ona je nedostižna. Umjetnost je preživjeti i zadovoljiti one osnovne potrebe”, kaže Marićeva te dodaje da će građani na tržnicama početi da kupuju sve na sto grama, jer za više nemaju novca.

Inače, prema podacima Saveza sindikata, potrošačke cijene u februaru, u odnosu na januar, imale su blago povećanje.

“Najviše su porasle cijene komunikacija te zdravstvenih usluga”, kažu u Savezu sindikata.

Sindikalci dodaju da je najveća prosječna plata u februaru isplaćena u finansijskim djelatnostima, a iznosila je 1.290 maraka, dok su najniža primanja u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, a bila su “teška” tek 503 marke.

Nezavisne.com

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE