Hraniteljstvo nije bauk, već ljubav i jedan tanjir više

Hraniteljstvo nije nikakav bauk niti trošak, nego prilika da se djetetu pruže dom, ljubav i sigurnost, poručeno je danas u Sarajevu na konferenciji “Svako dijete treba porodicu: razvoj hraniteljstva u Federaciji Bosne i Hercegovine”, koju je organiziralo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u partnerstvu s UNICEF-om BiH i Udruženjem za savjetodavnu i edukativnu podršku hraniteljstvu u FBiH.

Konferencija je okupila predstavnike vlasti, resornih ministarstava, ustanova socijalne zaštite, stručnjake, hranitelje i mlade s iskustvom života u hraniteljskim porodicama, s ciljem jačanja dijaloga o razvoju funkcionalnog i održivog sistema hraniteljstva u Federaciji BiH.

Hraniteljica Refija Bukvarević Hadžić iz Kalesije kazala je da je već četiri godine hraniteljica djevojčici koja nije u srodstvu s njom, te da se za hraniteljstvo odlučila nakon smrti supruga.

– Vlastite djece nemam. Poslije muževe smrti opredijelila sam se za hraniteljstvo. Jedino mi je žao što se nisam ranije prijavila, jer bih do sada možda već dvije generacije djece izvela na pravi put – kazala je Bukvarević Hadžić.

Ispričala je da je djevojčica u njen dom došla sa šest godina, te da zajedno obilježavaju poseban datum, dan kada je djevojčica došla u njen dom, koji doživljavaju kao njihov drugi rođendan.

– Prvi rođendan slavimo zajedno jer smo rođene istog datuma, 28. aprila. Tog dana mi je saopćeno da ću dobiti djevojčicu. Kada su mi čitali njene podatke, rekli su da se zove kao moja sestra. A kada mi je radnik centra za socijalni rad rekao da je rođena na isti dan kao i ja, rekla sam da je to Božije davanje – navela je Bukvarević Hadžić.

Naglasila je da je djevojčica izuzetno pametna, dobra učenica i da se trudi usmjeriti je na pravi put, pružajući joj podršku, savjete i porodičnu sigurnost.

– Moja djevojčica ne odstupa od djece koja imaju oba roditelja, ni u garderobi, ni u izražavanju, ni u učenju. Voljela bih da kroz medije mnogi čuju moju priču i da se opredijele za hraniteljstvo. Hraniteljstvo nije nikakav bauk, nije nikakav trošak. To je jedan tanjir više, malo ljubavi odvojene za dijete kojem je potrebna porodica – poručila je Bukvarević Hadžić.

Dodala je da hraniteljstvo nije teško, nego da zahtijeva ono što zahtijeva i svako roditeljstvo, vrijeme, brigu, posvećenost i ljubav.

Predsjednica Udruženja za edukativnu i savjetodavnu podršku hraniteljstvu u FBiH Suada Selimović kazala je da je uloga Udruženja da realizira konkretne aktivnosti koje se odnose na edukaciju profesionalaca i hranitelja, rad s hranjenicima, kao i cjelokupan proces promotivnih aktivnosti u cilju razvoja hraniteljstva.

Naglasila je da je riječ o savremenom transdisciplinarnom modelu saradnje, u kojem institucije, međunarodne organizacije, stručnjaci, hranitelji, nauka i praksa imaju zajednički cilj.

– Svi partneri, politika, međunarodne organizacije, praktičari, hranitelji, teorija, nauka i praksa imaju zajednički cilj da svako dijete odrasta u porodici putem razvoja hraniteljstva. Svako radi ono za šta je nadležan, ali zajednički realiziramo aktivnosti – istakla je Selimović.

Savjetnik federalnog ministra rada i socijalne politike za socijalna pitanja Tarik Smailbegović kazao je da je hraniteljstvo jedna od suštinskih tema socijalne zaštite, jer se tiče prava svakog djeteta da odrasta u porodici.

– U toku su izmjene Zakona o hraniteljstvu u Federaciji BiH koje su moderne i inovativne, ali je praksa pokazala da određena rješenja mogu biti unaprijeđena. Tu prvenstveno mislim na poboljšanje finansiranja hraniteljskih porodica, podršku porodicama u stručnom smislu, ali i pojednostavljenje same procedure. Osnovna poruka koju zastupamo jeste da nijedna institucija, ma koliko bila organizirana i dobra, ne može biti trajni smještaj za dijete – rekao je Smailbegović.

Naglasio je da je hraniteljstvo najbolji alternativni oblik brige za djecu bez adekvatnog roditeljskog staranja, jer djeca u hraniteljskim porodicama dobijaju emotivnu vezu, osjećaj pripadnosti i porodično okruženje.

Govoreći o zakonskim izmjenama, kazao je da su one prošle oba doma Parlamenta FBiH u formi nacrta, te da nakon javne rasprave slijedi prijedlog zakona.

– Nadam se da ćemo vrlo brzo u praksi imati novi zakon. Troškovi hraniteljstva, kao i troškovi života, rastu i logično je da se poveća podrška hraniteljskim porodicama. Kroz zakon se te stvari dodatno relaksiraju i hranitelji se više motiviraju da se uključe – naveo je Smailbegović.

Prema njegovim riječima, u Federaciji BiH trenutno je registrirano oko 500 do 510 hraniteljskih porodica.

Predstavnik UNICEF-a u BiH Marc Lucet kazao je da se društvo nalazi na važnoj prekretnici kada je riječ o agendi deinstitucionalizacije.

– To je vrlo važna tačka, jer govorimo da je svakom djetetu potrebna porodica. U tom smislu hraniteljska briga je ključna – kazao je Lucet.

Naglasio je da UNICEF, zajedno s profesionalcima iz sektora, strukovnim udruženjem i uz podršku Evropske unije, radi na tome da se svakom djetetu osigura briga unutar porodice.

– To je potrebno kako bi se djeca ostvarila kao snažne osobe i pojedinci, ali i kako bi dobila adekvatnu zaštitu. UNICEF poziva dodatne porodice da se pridruže ovim naporima, jer je hraniteljska skrb potrebna za dodatni broj djece – poručio je Lucet.

Događaj je realiziran uz podršku Evropske unije, u okviru projekta usmjerenog na jačanje sistema socijalne i dječije zaštite i prevenciju institucionalizacije djece.

Predstavnik Delegacije Evropske unije u BiH Fermin Cordoba kazao je da hraniteljska briga i reforma nisu samo reforma socijalne politike, nego izjava predanosti dječijim pravima, dostojanstvu i budućnosti.

Naglasio je da Evropska garancija za djecu zagovara da svako dijete, posebno djeca iz ranjivih kategorija, ima pristup zdravstvu, obrazovanju, socijalnim uslugama i porodici.

– Kroz naše planirane projekte, u saradnji s institucijama BiH u vrijednosti većoj od 18,6 miliona eura, EU podržava transformaciju socijalne zaštite i sve aspekte osiguravanja ljudskih prava djece – kazao je Cordoba.

Učesnici konferencije poručili su da razvoj hraniteljstva zahtijeva nastavak saradnje institucija, međunarodnih partnera, stručnjaka i hraniteljskih porodica, ali i veću uključenost građana spremnih da djeci bez adekvatnog roditeljskog staranja pruže siguran dom, podršku i porodičnu ljubav.