Hrvati iz Bosne mišljenja su da hrvatska vojska nije njihova

Služenje vojnog roka ponovno je uvedeno u Hrvatskoj nakon gotovo dva desetljeća pauze. Odluka Vlade donesena je u kontekstu rastućih sigurnosnih izazova u Europi i sve većeg interesa država Europske unije za jačanje obrambenih kapaciteta.

Ministarstvo obrane navelo je kako je cilj uvođenja vojnog roka jačanje domoljublja, podizanje razine sigurnosne kulture te obuka mladih u osnovnim vojnim i civilnim vještinama.

Program obuke traje samo dva mjeseca i provodi se u vojnim centrima diljem zemlje. Tijekom tog razdoblja regruti prolaze osnovnu vojnu obuku, upoznaju se s oružjem, pravilima službe i temeljnim znanjima o obrani zemlje.

Poseban naglasak stavljen je na discipline, timski rad i fizičku spremu. Obuka uključuje i elemente civilne zaštite, pružanje prve pomoći i postupanje u kriznim situacijama.

Služenje vojnog roka u Hrvatskoj je obvezno za sve punoljetne muškarce, a na početku će se ‘ciljati’ na 19-godišnjake, a pozive će, po potrebi, dobivati muškarci do 30. godine života, dok žene mogu dragovoljno pristupiti programu.

Vlada je najavila da će služenje roka biti prilagođeno suvremenim društvenim okolnostima te da će se uvažavati potrebe mladih koji studiraju ili rade. Mogućnost civilnog služenja također je ostavljena kao alternativa za one koji zbog svjetonazorskih razloga ne žele nositi oružje.

Povratak vojnog roka izazvao je različite reakcije u javnosti. Dio građana smatra da je riječ o nužnom potezu kojim se jača nacionalna sigurnost i odgovornost prema domovini, dok drugi upozoravaju na troškove i potrebu modernizacije vojske umjesto masovne obuke.

Ipak, službeni stav Ministarstva obrane jest da se vojska ne vraća u obliku iz devedesetih godina, nego kao moderna i edukativna institucija koja mlade uči kako reagirati u izvanrednim okolnostima.

Hrvatska se ovim potezom pridružila nizu europskih zemalja koje ponovno uvode ili razmatraju uvođenje vojnog roka, među kojima su Švedska, Finska i Litva.

Promjene u sigurnosnom okruženju, osobito nakon rata u Ukrajini, potaknule su mnoge države da preispitaju svoje obrambene strategije i ojačaju pričuvne snage. U tom kontekstu, hrvatske vlasti poručuju da vojni rok nije korak unatrag, nego ulaganje u sigurniju budućnost.

Ono što je također izazvalo polemike je i pitanje trebaju li vojni rok služiti hrvatski državljani koji žive izvan Republike Hrvatske. Iz resornog ministarstva je rečeno da će oni vojnom roku moći pristupiti ako to žele, ali da neće biti obavezni.

Kada je u pitanju BiH, država u kojoj živi oko pola milijuna građana hrvatske nacionalnosti, zakoni te države ne dopuštaju služenje vojnog roka u drugim državama, uključujući i Hrvatsku, bez obzira na to što potencijalni vojnici imaju dvojno državljanstvo.

Ako bi bosanskohercegovački Hrvati odlučili služiti hrvatskoj vojsci, bili bi u riziku gubitka bh. državljanstva. Na Facebook stranici Hrvatska republika Herceg Bosna razvila se ogromna rasprava baš po ovom pitanju.

Netko je pitao planiraju li Hrvati izvan RH služiti vojni rok ako ih domovina pozove. Brzo se skupilo preko 900 komentara.

“Nije to Hrvatska vojska već Ursulina”, napisao je jedan komentator. “Zašto ne, lijep je to dio života, upoznaš cjeloživotne prijatelje”, dodao je drugi korisnik.

“Neka idu političari i njihova djeca”, napisao je treći. “Bez lustracije više ni za koga”, dodao je drugi.

“To je dužnost i obaveza, nema tu pitanja tko hoće ili neće”, dodao je korisnik pod nadimkom Plava Balada, dok je Dragao dodao kako će “ići dragovoljno ako zatreba”.

Suma sumarum: Hrvati izvan RH po zakonu, obvezni su služiti vojni rok, ali je to u praksi neprovedivo. Kaže nam ovo dugogodišnji djelatnik Oružanih snaga RH koji je pred mirovinom.

“De iure su obvezni, jer tako kaže zakon, de facto, to se neće provoditi i nikada se nije provodilo”, kazao je on za portal Dnevno.