Hrvatska namjerava prodavati narodne obveznice: O čemu je riječ i da li BiH treba uraditi isto

Hrvatska namjerava prodavati narodne obveznice: O čemu je riječ i da li BiH treba uraditi isto

Hrvatska će do kraja marta plasirati narodne obveznice, a za šta postoji veliko interesovanje građana. Šta su uopće narodne obveznice, da li bi Bosna i Hercegovina trebala učiniti isto što i njen zapadni susjed?

Susjedi će moći od svoje države kupiti obveznice ukupno vrijedne pet milijardi eura s godišnjom kamatom od tri posto ili više. Vlasti su se odlučile na ovaj potez zbog finansiranja potraživanja koja na naplatu dolaze ove godine i zbog tekuće potrošnje.

Narodne obveznice su prvenstveno namijenjene onima koji su nezadovoljni visinom kamate na redovnu i oročenu štednju u komercijalnim bankama. Ankete pokazuju da je više od 60 posto Hrvata zainteresovano za kupovinu ovih obveznica.

Šta su narodne obveznice

Ekonomista Damir Bećirović je istakao da je riječ o državnim vrijednosnim papirima koji se prodaju građanima. Razlikuju se od uobičajnih državnih vrijednosnih papira koje investitori kupuju preko berze. Napomenuo je da su u bivšoj Jugoslaviji bile česte emisije obveznica, ali je problem bio u visokoj inflaciji. Nešto kasnije je u razgovoru objasnio zašto je inflacija u ovom kontekstu problem.

Ukazao je da se Hrvatska odlučila na prodaju narodnih obveznica zbog problema koji postoji i u Bosni i Hercegovini – banke su prelikvidne, tj. imaju jako visoke depozite koji se u jednakom iznosu ne plasiraju na tržište.

Upravo je hrvatski ministar finansija Marko Primorac nedavno izjavio da su kamatne stope na depozite niske, dok su likvidnost bankarskog sistema i štednja poprilično visoki. Ukazao je da je u tom sistemu po niskim kamatnim stopama deponirano više od 35 milijardi eura. Prema podacima koje nam je ustupila Centralna banka, depoziti građana Bosne i Hercegovine u komercijalnim bankama su na kraju novembra prošle godine iznosili 14,27 milijardi KM.

Sagovornik Klix.ba je kao jedan od ciljeva prodaje narodnih obveznica istakao to da se plasira dio spomenutih novčanih sredstava s računa banaka. Neprihvatljivo bi mu bilo kada bi domaće vlasti prodavale ove obveznice samo zbog krpljenja budžeta. Obrazložio je šta bi bilo prihvatljivije.

“Volio bih da to ima neku konkretnu namjeru. Kada emitujete vrijednosne papire morate imati prospekt o tome šta je namjera vrijednosnog papira – da li je to izgradnja putne infrastrukture, poboljšanje energetske učinkovitosti itd. Ne bih volio da se emituju obveznice kojima bi vlade punile svoje budžete, kojima bi punile budžetske rupe”, konstatovao je.

Govoreći o tome kada je najpogodnije vrijeme za prodaju narodnih obveznica, ukazao je na ulogu inflacije.

“Mislim da je ove godine, a možda i sljedeće godine još rano govoriti o tome zbog inflacije. Ako je inflacija pet, šest ili sedam posto i imate prinos od tri posto (na osnovu kupljene obveznice), opet ste u gubitku. Samo što je taj gubitak manji nego onda kada biste novac držali u banci”, naglasio je Bećirović.

Dobre i loše strane

Ako bi se vlasti odlučile na plasiranje ovih obveznica prema stanovništvu, kao važnim je naveo to da li bi postojali troškovi registracije obveznica, jer svaka od njih mora biti u registru vrijednosnih papira. Kao dobrom stranom prodaje narodnih obveznica je istakao to što bi se aktiviralo tržište kapitala, za koje je podsjetio da je u Bosni i Hercegovini ono poprilično zamrlo, te to što bi se građani naučili šta znači posjedovati vrijednosne papire, kako njima trgovati i kako investirati u njih. Ocijenio je kao neprihvatljivim to kada bi se oporezivao prihod od kamate za obveznicu, jer smatra da bi to bilo destimulativno.

Upozorio je na opasnost po banke ukoliko bi zainteresovanost građana bila velika.

“Kada bi to zaista bilo masovno i počnu se povlačiti sredstva iz banaka, onda se može ugroziti likvidnost bankarskog sistema”, ukazao je.

Kako su naglasili u Centralnoj banci, depoziti građana imaju daleko najveće učešće u ukupnim depozitima komercijalnih banaka (49 posto) zbog čega su važna osnova finansiranja i funkcionisanja banaka.

“Ako posmatramo depozite stanovništva po vremenskoj strukturi, oročeni i štedni depoziti na kraju novembra 2022. iznosili su 4,6 milijardi KM. Transakcijski računi i depoziti po viđenju čine 9,6 milijardi KM ili 67,3 posto ukupnih depozita stanovništva. Kontinuirano se povećavaju kratkoročni depoziti, pa su tako u poređenju sa stanjem na kraju novembra prošle godine ovi depoziti porasli za 5,3 posto. Međutim, postoje značajne razlike u kretanju depozita zavisno od tipa depozita. Transakcijski računi su porasli za 10,3 posto , a depoziti po viđenju su neznatno smanjeni u odnosu na isti period 2021.”, dodaju.

U Centralnoj banci su izdvojili još jedan potencijalan problem po pitanju prodaje narodnih obveznica.

“Zadovoljavajuća likvidnost bankarskog sektora, zajedno s većinskim stranim vlasništvom razlozi su da vjerujemo da potencijalno emitovanje ovih obveznica ne bi nužno potaklo banke da u kratkom roku podignu pasivne kamatne stope. Osim toga, nedovoljno razvijeno tržište kapitala nosi rizik likvidnosti za potencijalne vlasnike ovih vrijednosnih papira zbog moguće slabe utrživosti”, ukazali su.

Dobri razlozi za prodaju

Ekonomista Bećirović pretpostavlja da bi građani Bosne i Hercegovine bili zainteresovani za kupovinu narodnih obveznica, ali da za vlade nisu pretjerano zainteresovane za to, jer im, kako je napomenuo, sve emisije vrijednosnih papira uspijevaju preko Sarajevske i Banjalučke berze.

Za njega su poplave iz 2014. bile dobra prilika za prodaju narodnih obveznica, umjesto što su se tada pravili budžetski rezovi. Osim toga, smatra da je Kanton Sarajevo možda mogao prodajom ovih obveznica finansirati izgradnju tramvajske pruge od Ilidže do Hrasnice, umjesto što se zadužio kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Konstatovao je da bi to mogao biti eksperimentalni primjer prodaje narodnih obveznica. Sličnog mišljenja su i u Centralnoj banci.

“Ovo bi značilo svrsishodnu upotrebu depozita stanovništva, što bi se moglo iskoristiti za finansiranje razvojnih projekata. Prema podacima o unutrašnjem javnom dugu zemalja Eurozone za 2020., svega jedan posto ovog duga je u rukama stanovništva te je teško procijeniti koliko bi domaće stanovništvo prepoznalo benefite ovakvog načina investiranja”, istakli su.

No, Bećirović je među onima koji su pobornici investiranja u neke druge vrijednosne papire.

“Ako bi se već htio aktivirati taj privatni kapital, ako se želi investirati u oblike aktive, trebalo bi stimulisati emisije dionica – da li da se kompanije zakonski primoraju da se izlistaju na berzi, da li uvrštavanjem malih i srednjih preduzeća u posebne segmente berze. Investicija u vlasnički vrijednosni papir je dugoročno isplativija. Investirati u obveznice znači samo imati manji gubitak, posebno u uslovima inflacije”, naglasio je.

Bećirović je povjerenje istakao kao suštinu investiranja u vrijednosne papire, tj. da mora postojati garancija entitetskih vlada da će novac biti isplaćen po dospijeću obveznice i da bude što kraći rok od emisije obveznica.

U Centralnoj banci su naveli da u Bosni i Hercegovini ne postoje naznake za izdavanje ovih obveznica. Ukazali su da bi njihovo izdavanje značilo da građani mogu investirati imovinu uz minimalan rizik. Naglasili su ono što je naglasio i Bećirović, a to je da bi za građane postojala dodatna opcija da sačuvaju vrijednost svog novca.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE

BISSTOURS