Hrvatski imunolog: Epidemija koronavirusa neće tek tako nestati, moramo se prilagoditi

Hrvatski imunolog: Epidemija koronavirusa neće tek tako nestati, moramo se prilagoditi

Vodeći hrvatski imunolog Zlatko Trobonjača na svom Facebook profilu napisao je poduži status o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj i sigurnosnim mjerama koje su u ovoj zemlji donesene. Kazao je da će se ove mjere morati napustiti, no da će u tom slučaju biti više inficiranih ali da će se u sljedećih godinu do dvije ljudi prilagoditi životu u uslovima epidemije koronavirusa.

“Frustrirajuće djeluje činjenica da mi ni putem vrlo strogih mjera koje su uvedene u našoj zemlji ne uspijevamo broj novoinficiranih spustiti na jednocifrene brojeve, ako ne i potpuno dokinuti epidemiju. I to u uslovima u kojima je život praktično potpuno zaustavljen. Svi segmenti društva osim zdravstva, policije i vojske, nešto trgovine i transporta su zaustavljeni. Naprosto radi se o takvoj vrsti virusne bolesti koja je izuzetno dobro prilagođena strukturi savremenog života u smislu širenja u populaciji da je ni ove stroge mjere ne uspijevaju zaustaviti. Doduše, ljudi su strahovito prilagodljiva bića, pa su mnogi održali svoje poslovanje u ovim okolnostima. Međutim, kad se sve sumira daleko je veći broj djelatnika i djelatnosti koji ne funkcioniraju. U jednom trenutku život će se morati pustiti i to ne samo zbog ekonomskih razloga, nego i socijalnih jer ljudi strahovito pate u uvjetima otuđenosti, neizravne komunikacije, gubitka dnevnih rutina, hobija ili običnog razgovora s drugom (ne stalno istom) osobom”, napisao je Trobonjača.

Dodao je i da je većina svjesna situacije i svoje odgovornosti, te ih je spremna provoditi i dalje prema preporukama. Kazao je i kako epidemija koronavirusa neće tek tako nestati te da ćemo svi skupa morati naučiti živjeti u uslovima ove epidemije.

“Onog trenutka kada Stožer civilne zaštite popusti s mjerama možemo očekivati veći broj inficiranih. Taj broj novoinficiranih nikako ne smije premašiti kapacitete zdravstvenog sistema, a što znači da će epidemiološka služba morati imati detaljniji uvid u njihov broj (a što znači i više testiranja), promptno reagirati na svaku promjenu i temeljem finog podešavanja mjera, održavati priliv inficiranih na podnošljivoj razini”, napisao je.

Kazao je i da sve ono što je do sada radila epidemiološka služba bio lakši dio posla, jer sada slijedi potreba analize i praćenja svake djelatnosti posebno i propisivanja posebnih mjera za nju.

“Svjestan sam da sve ovo zvuči dosta pesimistički, što baš ljudi ne vole, zbog čega je najbolje pogledati činjenice. Ukoliko bi populaciju željeli zaštititi temeljem tzv. “imunosti krda”, kada bi imali priliv od 100 novoinficiranih dnevno, trebalo bi nam u RH oko 64 godine! Izračun je temeljen na pretpostavci da je opći reprodukcijski broj ove epidemije 2,4, te da RH ima četiri miliona stanovnika, a 100 inficiranih dnevno značilo bi prosječno 20 hospitaliziranih dnevno, odnosno oko 600 mjesečno, što bi za zdravstveni sistem bilo podnošljivo. Drugim riječima, na ovu metodu zaustavljanja epidemije bolje je ni ne računati. Preostaju nam lijekovi i cjepivo. Tu je veliki problem izrazita mutagenost virusa, a u takvim uvjetima djelotvorno cjepivo teško je proizvesti. vjeurjem ipak da će se uspjeti jer ljudi preboljevaju bolest, odnosno protektivna imunost se razvija, pa paralela sa AIDS-om ne stoji. Naime, ako se imunost razvija preboljenjem bolesti, može se inducirati i cijepljenjem, što nije slučaj u AIDS-u”, kazao je.

Trobonjača je dodao i da će za proizvodnju cjepiva trebati barem još godinu dana, a onda ga treba namnožiti u milijarde doza i podijeliti ljudima.

“Trajat će to dugo. Doduše, u tom kontekstu malo zabrinjavaju informacije o reinfekciji ljudi koji su već preboljeli bolest, nadamo se da je to ipak bila primarna bolest koja je dugo trajala. Prema kliničkoj slici vidimo da se imunost bori dugo, ponekad i više sedmica, uz popuštanje i pogoršanje simptoma, što bi moglo značiti da virus mutira i izbjegava imunom nadzoru u tijeku same bolesti, no većina ljudi na kraju ga eliminira. Proizvesti učinkoviti lijek protiv ovakvih virusa nije lako. Ako bi bilo sreće da već postojeći antivirusni lijek djeluje dobro to se može dogoditi i brzo, no za proizvodnju i ispitivanje ciljanog lijeka baš protiv ovog virusa trebale bi godine. Postoji i nada da bi virus mogao sam od sebe nestati iz ljudske populacije, jer je to virus životinja i nije dobro prilagođen biologiji čovjeka, no za sada, čini se da se virus uspješno širi”, napisao je Trobonjača i zaključio da će se po svemu sudećih idućih godinu, dvije, a možda i duže trebati prilagoditi životu u uslovima epidemije.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE