Humanitarci ogorčeni, pomoć propada na bh. granicama

Al Jazeera/Mladen Obrenović

Bh. vlasti negiraju optužbe koje dolaze iz više zemalja, o mučnoj proceduri na carinama, gdje roba stoji dvanaest sati i više te neka hrana nepovratno propada.

Iako iz carinske administracije u Bosni i Hercegovini tvrde da su ubrzali procedure, nastavljaju se problemi s dostavom humanitarne pomoći preko granica te države, jer troma i spora birokracija otežava humanu misiju ljudi iz cijele Europe.

Saša Dimić, špediter i vlasnik kamiona iz Slovenije, rekao je za Al Jazeeru da su jednog vozača njegove tvrtke nakon 12 sati čekanja na graničnom prijelazu Gradiška uputili na 300 kilometara udaljeni Zvornik. Vozi sanitetski materijal, hranu i vodu.

„Sve su to napravili tako kao da je riječ o robi za carinjenje, a ne pomoći“, potvrdio je Dimić u telefonskom razgovoru.

Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH potvrdili su Al Jazeeri kako je oko 10:30 sati završena procedura, a pošiljka u kamionu iz Slovenije „ocarinjena i otišla“.

„Na prijelazu u Zvorniku nije bilo dugog čekanja. Bila je prijavljena u Gradišci, ali je tranzitnom prijavom upućena u Zvornik zbog toga što je u te krajeve bila i namijenjena, konkretno u Bijeljinu. Čim je prikupljena dokumentacija, sve je to završeno“, potvrdio je Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave.

Bevanda negira odgovornost

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda rekao je novinarima kako njegov ured čini sve da bi olakšao dopremanje humanitarne pomoći. Vijeće ministara donijelo je odluku o pojednostavljenju ulaska humanitarne pomoći u BiH.

Priznao je kako ima velikih problema na graničnim prijelazima te tvrdi da je “evidentiran veliki broj onih koji bez ikakvih papira pokušavaju ući u BiH s određenom robom”.

Na konkretan upit novinara Al Jazeere o problemima koje imaju slovenski donatori, odgovorio je kako je to pitanje postavljeno pogrešnoj osobi.

“Na sjednici u ponedjeljak donijeli smo točno uputstva o oslobađanju od plaćanja, o tretmanu roba i kako ide humanitarna pomoć. Za konkretan primjer ne mogu dati odgovor jer mi se čini […] da ljudi pokušavaju bez ikakvih papira ući u BiH. To je nešto što je realan problem i može se na nekom lokalitetu tamo tražiti konkretan odgovor”, odgovorio je Bevanda.

Iz Granične policije BiH su potvrdili kako oni ne zadržavaju vozila sa humanitarnom pomoći na granici.

“Granična policija jedino što može tražiti za teretna motorna vozila su transportne dozvole, a s obzirom da su te dozvole oslobođene u slučaju humanitarne pomoći ili prirodnih katastrofa, u ovom slučaju u oba konteksta, Granična policija nema razloga da zadržava bilo koga na graničnom prijelazu”, potvrdila je Sanela Dujković, glasnogovornica Granične policije.

Samo preko prijelaza Brod jučer je prešlo 112 kamiona i kombi-vozila s humanitarnom pomoći, ukazuju odgovorni, pa su tamo i bila najdulja čekanja za prijelaz. Osim Gradiške, to su ujedno i jedini od rijetkih otvorenih prijelaza na sjeveru BiH.

Apel vlastima

Dimić je, zbog svih problema, ogorčen na carinsku službu – prvo na prijelazu Gradiška, a onda i na onu u Zvorniku, jer smatra kako carinski postupak nije neophodan, jer se „ne prodaje ništa, nego se donira pomoć neophodna ljudima“.

„Nije moj kamion jedini primjer. Slovenska vojska je poslala konvoj od 12 vozila i držali su ih šest sati na granici. Kad su zvali našeg ministra vanjskih poslova, odmah je pozvao bh. ministra i vrlo jednostavno mu rekao: ‘Ili da mi pustite za 10 minuta konvoj, ili se vraćam nazad’“, prepričava Dimić.

Kaže i kako razumije da su „ljudi u problemu, da organizacija nije dovoljno dobra, da se ne zna koji kamion gdje da se usmjeri i gdje je pomoć najpotrebnija“, ali i napominje kako je riječ o velikim pošiljkama za koje ljudi i po 20 sati dnevno rade da bi sve to koordinirali, skupili pomoć, spakirali sve i rasporedili.

„I onda, na kraju, nema kome to da predamo. Stvarno ne možemo tako. Ljudi od svojih usta uzimaju i kupuju nešto za ugrožene, trgovački centri u Ljubljani su prazni, jer su pokupovali svu vodu i konzerviranu hranu za Bosnu. I još nam najavljuju inspektore na granicama koji će provjeravati robu. Zar žele da nas kazne za pomoć da šaljemo?“, pita Dimić.

Ipak, tvrdi kako humani građani Slovenije neće odustati od prikupljanja pomoći za ugrožene u BiH, ali i Hrvatskoj i Srbiji, te apelira na odgovorne da se „uozbilje i drugačije malo organiziraju“.

„U Sloveniji su tone i tone spremne pomoći za BiH, koja je prikupljena u ovih nekoliko dana, ali ih Slovenci ne šalju baš zato jer imaju problema na granici. Katastrofalno je to ponašanje nekoga kome je potrebna pomoć“, zaključuje Dimić.

Uprava za neizravno oporezivanje je na svojim stranicama objavila kako su donijeli odluku da carinske ispostave Bihać, Gradiška, Brod, Orašje, Brčko, Zvornik, Sarajevo, Aerodrom Sarajevo i Trebinje rade 24 sata dnevno za sve humanitarne pošiljke namijenjene područjima pogođenim poplavama u BiH.

Uputila je dopis i svim nadležnim inspekcijskim službama da u spomenutim carinskim ispostavama organiziraju dežurstvo kako bi se te pošiljke ocarinile u što kraćem roku.

Komplicirana procedura

“Roba namijenjena u humanitarne svrhe područjima pogođenim poplavama u BiH bit će oslobođena od plaćanja uvoznih pristojbi (carina i PDV-a), uz ispunjenost uvjeta propisanih zakonskim i podzakonskim aktima”, navedeno je na stranicama Uprave za neizravno oporezivanje.

U svakom pojedinačnom postupku podnosi se carinska prijava uz zahtjev za oslobađanje od plaćanja uvoznih pristojbi, navodi se i tko je primatelj humanitarne pošiljke, ali i pošiljatelj, specifikacija robe i izjava pošiljatelja da je riječ o robi koja se donira u humanitarne svrhe.

“Uz sve ispunjene uvjete, donosi se rješenje o oslobađanju od plaćanja uvoznih pristojbi, čime se završava carinski postupak i roba može biti upućena krajnjem korisniku”, objašnjavaju mjerodavni.