Humanost nije umrla: Čak 87 posto građana BiH na neki način pomaže migrantima!

Humanost u Bosni i Hercegovini nije umrla! Potvrdila je to i anketa portala Radiosarajevo.ba u kojoj je učestvovalo 1.006 ispitanika.

Provedena s ciljem da se ispitaju stavovi građana o spremnosti da pomažu migrantima, anketa je, zapravo, pokazala da čak 87 posto građana na neki način želi pomoći ovoj ugroženoj populaciji u Bosni i Hercegovini.

Zabrinjavajući trend

I to uprkos, rastućem trendu plasiranja lažnih vijesti na društvenim mrežama i portalima. Neke od tih zabluda od migrantima govore da su opasni, da žele da nasele našu zemlju, da pljačkaju, siluju, da dobijaju novac, da među njima ima mnogo terorista…

Ne želimo reći da nisu zabilježeni slučajevi nasilja i krivičnih dijela, ali pripisivati ih isključivo migrantima, i to bez valjanih istraga, te na tome graditi sliku o osobama koje nisu pobjegle od “vruće pogače” da bi po minusima tumarali bosanskim vrletima, sigurno je i nehumano i suprotno bosanskim, odnosno civilizacijskim vrijednostima.

Širom Sarajeva posljednjih sedmica mogu se vidjeti otužna lica kako na minusima prodaju maramice ne bili došli do određenog novca, da bi se prehranili ili, mnogo vjerovatnije, nastavili put dalje.

Na pitanje portala Radiosarajevo.ba: “Da li “kupujete” maramice od migranata?”, do subote 18. januara (u 14 sati) odazvalo se 1.006 čitatelja.

Njih 520 ili skoro 52 posto tvrdi da, kada su u prilici, daju migrantima sitni novac, ali da ne uzimaju maramice od njih.

Blizu 12 posto (117 ispitanika) kaže da daje migrantima novac, te da uzmu ponuđene maramice. Moguće je da neki od njih vjeruju da se tako oni koji prolaze kroz našu zemlju osjećaju manje poniženima u teškim životnim trenucima.

Šta pokazuje anketa

Šezdeset i šest ispitanika ili skoro sedam posto vele, pak, da ponekad migrantima kupuju pecivo ili pitu, dok 54 učesnika ankete ili malo iznad pet posto ističe da “na sve moguće načine nastoji pomoći migrantima”. Oko 2,5 posto ili 25 ispitanika potvrđuje da upućuju migrantima pomoć u robi, npr. putem Pomozi.ba ili Crvenog križa.

S druge strane, tek nešto iznad 15 posto (155) učesnika izrijekom tvrdi da “ni na koji način ne pomažu migrantima”, dok 68 učesnika ili skoro sedam posto ne mogu pomagati migrantima “jer ih nema u mjestima gdje žive”.

Dakle, uprkos procesu tzv. sekuritizacije migracija koji se u literaturi odnosi na “težnju prema oblikovanju evropskih migracijskih i azilnih politika u sigurnosnom ključu”, tj. prema percepciji izbjeglica kao – sigurnosne, ekonomske, kulturne, zdravstvene prijetnje, prijetnje nacionalnom identitetu, socijalnom sistemu, na osnovu provedene ankete portala Radiosarajevo.ba može se konstatirati da među većinom građana ima dosta altruista koji očito ne žala novca i truda da bi pokazali svoju humanost.

To, na koncu, u bitnome popravlja utisak i o našoj zemlji nakon nedavnih kritika iz Evropske unije zbog uslova u kojima su ljudi koji su napustili sve što su imali boravili u kampu Vučjak.