I prije Rusmira Isaka hapšeni uposlenici KPZ-a Zenica: Javnost pamti brašno i novac iz kase

Hapšenje Ibrahima Handanovića, uposlenika Kazneno-popravnog zavoda Zenica, izazvalo je brojne reakcije javnosti, a dio komentara usmjeren je i prema aktuelnom direktoru ove ustanove Rusmiru Isaku, piše 072info.

Međutim, kada se govori o odgovornosti rukovodstva za postupke zaposlenih, važno je sagledati i ranije događaje koji su obilježili rad ove ustanove.

Naime, dva ranija slučaja koja su izazvala veliku pažnju javnosti dogodila su se za vrijeme prethodnog direktora KPZ-a Zenica.

Prvi je akcija „Kolektiv“, tokom koje su pripadnici SIPA-e uhapsili tri uposlenika zavoda zbog sumnje na zloupotrebu položaja i ovlaštenja, u predmetu koji se odnosio na nepravilnosti povezane s brašnom i raspolaganjem robom.

Drugi slučaj odnosi se na istragu o novcu iz Kase uzajamne pomoći zaposlenika KPZ-a Zenica. Uposlenica povezana s poslovima blagajnice i rukovođenjem kasom bila je osumnjičena za pronevjeru, a MUP ZDK je Tužilaštvu dostavio izvještaj navodeći iznos od 660.726,65 KM.

Oba slučaja dogodila su se u periodu prethodnog rukovodstva, što je važan podatak u razumijevanju hronologije problema s kojima se ova ustanova suočavala.

Sada je u fokusu slučaj Ibrahima Handanovića, ali prema izjavi direktora Isaka, riječ je o zaposleniku koji je radni odnos zasnovao prije njegovog dolaska na čelo KPZ-a Zenica.

To, samo po sebi, ne predstavlja dokaz da aktuelno rukovodstvo nema nikakvu odgovornost za nadzor i postupanje u okviru svojih ovlaštenja. Međutim, jednako tako, činjenica da je zaposlenik osumnjičen za krivično djelo ne predstavlja dokaz da je direktor znao za njegove eventualne nezakonite postupke ili da je za njih lično odgovoran.

Zato se postavlja legitimno pitanje: zašto se u javnosti slučaj pojedinačnog zaposlenika automatski povezuje s aktuelnim direktorom, dok se raniji slučajevi iz perioda prethodnog rukovodstva ne posmatraju kroz ista mjerila?

Odgovornost za eventualna krivična djela utvrđuju nadležne institucije, a odgovornost rukovodilaca mora se procjenjivati na osnovu dokaza, konkretnih postupaka i eventualnih propusta.

Ako se već govori o odgovornosti direktora, onda ista mjerila moraju važiti za sve, bez obzira na to ko se u određenom trenutku nalazi na čelu ustanove.