Iako u našoj državi još ne postoji zvanična mjenjačnica za kriptovalute: Bitkoin manija širi se i u BiH!

Bitkoin manija sve više zahvata i područje BiH, jer sve više mladih ljudi pokušava zaraditi novac stjecanjem ili preprodajom ove popularne virtuelne kriptovalute.

Nažalost, u našoj državi još nema nijedne zvanične mjenjačnice kriptovaluta, pa to na određeni način i usporava razvoj ove djelatnosti. Također, zvanično u BiH ne možete kupovati robu ili plaćati usluge koristeći bitkoin ili neku drugu kriptovalutu. Ipak, većina bh. majnera, kako se nazivaju ljudi koji koriste svoje kompjutere kako bi putem kompliciranih računarskih sistema zaradili neku od kriptovaluta, oslanja se na svjetske online mjenjačnice ili na usluge posrednika.

U BiH najpopularnija internetska stranica za prodaju i kupovinu OLX obiluje oglasima ljudi koji žele prodati ili kupiti neku od kriprtovaluta. Neki nude i posredničke usluge ili obuku u majningu, kako se naziva proces stjecanja kriptovalute.

Najpoznatija takozvana kriptovaluta je bitkoin, čija je vrijednost toliko porasla da trenutno jedan bitkoin vrijedi više od 15.000 američkih dolara ili oko 26.000 KM.

Kristijan Smiljanić diplomirani je inženjer elektrotehnike koji se bavi naučnim istraživanjem ove valute i njenom praktičnom primjenom, u izjavi za „Avaz“ kazao je da najveću dilemu u vezi s korištenjem bitkoina predstavlja činjenica da se transakcije između korisnika mogu vršiti anonimno.

– Međutim, u svijetu korištenje kriptovalute došlo je do nivoa da se skoro sve što se prodaje može platiti ovom valutom. U BiH je bitkoin manje popularan nego u ostatku svijeta i još nema kompanija koje ga prihvataju kao legalno sredstvo plaćanja – pojasnio je Smiljanić.

Dobra iskustva

Dodao je da je u istraživanjima pronašao ljude iz BiH koji kupuju putem interneta i razmjenjuju ovu valutu te da oni imaju dobra iskustva.

– Pokrenuta je prva internetska stranica sa bh. domenom, koja ima cilj da promoviše i olakša proces promjene u druge valute i pojasni kako se može zaraditi ili njome platiti konkretna usluga ili proizvod – naglasio je Smiljanić.

Prema njegovim riječima, u Zagrebu već od 2014. godine postoji bankomat isključivo za kupovinu i prodaju bitkoina. Potencijalne opasnosti za korištenje bitkoina, kako nam je rekao Smiljanić, minimalne su, jer to je novac kao i svaki drugi.

– Problem korištenja ove valute u BiH nije tehničke prirode niti stvar povjerenja, već samo pravnog aspekta koji ne prepoznaju bitkoin kao legalno sredstvo plaćanja. Ali, to je lako riješiti, jer uvijek možemo prilagoditi ili čak prepisati zakon od neke države u kojoj se može legalno koristiti – pojasnio je Smiljanić.

Niko ne zna ko je kreator bitkoina

– Procijenjena vrijednost bogatstva kreatora bitkoina je oko sedam milijardi američkih dolara, a da se pritom njegovo ime zvanično nigdje ne navodi. Sve što se o njemu zna jeste njegov hakerski nadimak Satoši Nakamoto. Već duže od decenije hakerske grupe, vladine organizacije pokušavaju ući u trag ovoj osobi, ali bez nekog uspjeha.

– Programerski kodovi koji su korišteni pri kreiranju prvog bitkoina nisu ni slični nijednom drugom programskom jeziku u svijetu.

– Jedan od najpoznatijih svjetskih bjegunaca Džulijan Asanž (Julian Assange), osnivač Wikileaksa, kaže da je, otkako se krije od vlasti SAD, bio prinuđen da postane jedan od ranih ulagača u bitkoin, što mu je donijelo povrat od čak 50.000 posto.

Avaz.ba