Screenshot 6 38
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Izdvojeno / Vijesti
Kurbani 2021

roteklih sedmica u Bosni i Hercegovini je bila aktuelna tema “non papera” o mirnom razlazu u BiH, koja je izazvala mnogo političkih turbulencija. Ipak, ovo nije prvi put da se ova priča stavlja u fokus javnosti, a ovom prilikom osvrnut ćemo se na slične ideje iz 2012.

Aktuelne priče o potencijalnoj disoluciji BiH ne spominju se prvi put. U dokumentima i studijama ova tema se pojavila još prije osam godina pa čak i studijama koje su objavljene u Bosni i Hercegovini, a neke su finansirali i poreski obveznici Njemačke kroz rad fondacija.

Njemačka fondacija Friedrich Ebert Stiftung objavila je 2012. godine publikaciju sa scenarijima o budućem razvoju BiH do 2025. Kao jedan od scenarija istaknuta je i disolucija, odnosno raspad BiH i stvaranje tri nove države.

I međunarodna zajednica i zajednice u BiH vidjele su mirni razlaz kao jedino moguće rješenje. Bošnjački politički predstavnici i većina bošnjačkog narod abili su sve više frustrirani zbog stalnih neuspjeha u nastojanjima da se zemlja održi cjelovirom i pomirili su se s činjenicom da se dvije od tri etničke zajednice ne mogu identificirati sa svojom državom BiH. U posljednjih nekoliko godina postignut je koncenzus EU, SAD-a, Rusije i Turske da se pokrene proces disolucije. Rezultat je bila konferencija Dejton 2 održana 2022., koja je rezultirala sporazumom o disoluciji… Dio bošnjačkog stanovništva se protivio i svoje razočarenje izrazili su nasilnim akcijama. Ipak, stvorene su tri nove države“.

Karikatura koja ilustrira zamisli iz publikacije o BiH iz 2012.
Karikatura koja ilustrira zamisli iz publikacije o BiH iz 2012.

Ovo je dio jednog od scenarija koji je izložen te 2012. u kontekstu promišljanja o budućnosti BiH. Treba istaći da je tada izloženo mnogo više onih optimističnih zamisli, ali je u svakom slučaju indikativno legitimisanje jedne takve ideje.

Tadašnji član rukovodstva Predstavničkog doma Parlamentarne Skupštine BiH, Denis Bećirović reagovao je na objavljivanje publikacije “Bosna i Hercegovina 2025.: Scenariji budućeg razvoja događaja”.

“Na žalost autora, naivno pojašnjenje da je riječ o predlošku za intelektualnu vježbu koja će podstaći kreatore politika u BiH da budu odlučniji u reformskim aktivnostima ne uspijeva potisnuti ukupan doživljaj famoznog petog scenarija iz publikacije “Bosna i Hercegovina 2025.: Scenariji budućeg razvoja događaja”. Ovaj dokument je i kontraproduktivan i veoma štetan za odnose u Bosni i Hercegovini”, tada je isticao Bećirović.

U svojoj knjizi “Država BiH u fokusu” koji je promovisao 2018.godine je ponovo obradio ovu temu i osvrnuo se na publikaciju i naveo “čak i ako je disolucija BiH navedena kao jedan od pet različitih smjerova kojim bosanskohercegovački voz može krenuti, autori ovog scenarija morali bi znati da ne postoji ni praktična ni teoretska mogućnost za scenarij disolucije.

“U slučaju BiH nema mirnih razlaza, nema čistih linija, čehoslovačkog šampanjca ili humanih preseljenja. I, nema ovdje disolucije jer, kada je riječ o BiH, moglo bi se raditi samo o antiustavnoj secesiji i nelegalnom pokušaju rastakanja države koji bi nas neminovno ponovo uveli u nemire, sukobe i destabilizaciju cijelog regiona i ovog dijela Evrope”, istakao je Bećirović.

Među učesnicima ovog projekta, koji su istaklis voje vizije razvoja BiH do 2025. su i noinarka Duška Jurišić, književnik Muharem Bazdulj, političar Srđan Mazalica (SNSD) te mnogi drugi.

Dok su jedni iznosili pozitivne primjere budućnosti BiH, drugi se nisu libili istaći i one negativne, pa čak i takve koji govore o potpunom raspadu BiH.