Ima li sindikata u FBiH koji zastupaju prava radnika uposlenih kod privatnika ili su oni bez zaštite?

Kršenje prava radnika u Federaciji najviše su evidentna u privatnom sektoru, a s druge strane imamo Savez samostalnih sindikata BiH koji uglavnom predstavlja prava uposlenika u javnom sektoru, ustanovama, preduzećima.

Stoga se postavlja pitanje ko će zaštititi prava radnika kojima, naprimjer, poslodavac nije, a trebao je povećati minimalnu plaću sa 406 KM na 543 KM, ili koji na račun radnicima uplaćuju 543 KM, ali su im smanjili topli obrok i novac za prijevoz, pa su ponovo na istom.

U FBiH 330.000 radnika nije sindikalno organizirano

– Nažalost, mnogo je radnika koji nisu pokriveni sindikalnim organizovanjem tako da oni najgore prolaze jer ih niko ne predstavlja. Vijeće uposlenika u Zakonu o radu FBiH je nužno zlo jer pet radnika koji se imenuju u vijeće obično budu izmanipulisani i ne predstavljaju stvarnu sliku, pogotovo sindikalnog djelovanja. S te strane, mi smo ukazivali kada se donosila Uredba o minimalnoj plaći, da će biti tih zloupotreba, dok su nas iz Vlade čvrsto uvjeravali da neće doći do toga.

Ukazali smo da nigdje ne postoje zaštitni mehanizmi da se radnicima pored minimalne plaće isplati i topli obrok, karta. Vrlo brzo ćemo imati sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) za teritorij Federacije gdje ćemo govoriti o statusu i položaju radnika u Federaciji BiH, odnosno, primjeni Uredbe o minimalnoj plaći – govori nam Mevludin Bektić oko kojeg je okupljeno 16 granskih sindikata i koji predstavlja Savez samostalnih sindikata BiH na ESV-u.

Dodaje da je među 16 granskih sindikata i šest koji dolaze iz realnog sektora.

– Zajedno rade sa mnom i oni su, koliko ja znam, potpisali kolektivni ugovor gdje su povećali minimalne plaće. Nama su problem radnici koji nisu obuhvaćeni sindikalnim angažovanjem, odnosno, nemaju Odbor za sindikat, koje niko ne predstavlja, pa se s njima ne može zaključiti ni kolektivni ugovor, niti mogu imati bilo kakvu pravnu zaštitu.

Ne znam koliko su ti radnici spremni, edukovani, koliko mogu sami sebi pomoći, koliko poslodavci plaše radnike da se ne organizuju u sindikat. Zato ne možemo mi lako ući u svaki privredni subjekt. Mi pokrivamo otprilike 200.000 radnika, ali 330.000 nije uopće sindikalno organizirano. To znači više od pola radnika nije sindikalno organizirano u FBiH. To je naša slika – govori nam Bektić.

Razgovarali smo i sa Selvedinom Šatorovićem, predsjednikom Saveza samostalnih sindikata BiH.

“Imate sindikalne organizacije koje fantastično rade”

– S obzirom na strukturnu organizaciju Saveza koja podrazumijeva da se radnici učlanjuju u granske sindikate, onda prvi korak koji svaki radnik treba napraviti, ako želi zaštitu nekog od svojih prava, jest obratiti se matičnom granskom sindikatu. Mi kao Savez svakako stojimo na raspolaganju da, ukoliko granski sindikat ne može, ne želi ili ne umije pružiti adekvatnu pomoć radniku, pomognemo na najbolji mogući način.

Naša pravna služba svake godine pruža pomoć stotinama radnika kojima su povrijeđena radnička prava ili sindikalna prava – govori nam Šatorović i dodaje:

– Kada konkretno govorimo o radnicima u realnom sektoru, onda imate granske sindikate, ali i sindikalne organizacije koje fantastično rade, kao što je to slučaj u Arcelor Mittalu Zenica ili Sindikatu metalaca ZDK. Također, u posljednje dvije godine su nam se obratili mnogi radnici koji su članovi granskih sindikata.

Na samom početku pandemije smo otvorili vrata SSSBiH svim radnicima, dakle i onima koji nisu članovi sindikata, stavljajući im na raspolaganje sve naše kapacitete u zaštiti njihovih prava u vanrednim okolnostima koje su nas sve zajedno zadesile.

Ukazuje da bilo kakvo nepoštivanje zakona i odluka u oblasti radničkih prava je u ingerenciji inspekcije rada i osim sindikatu, radnici slučajeve nepoštivanja odluke o minimalnoj plaći trebaju prijaviti i nadležnoj inspekciji.