Imaju plate niže od minimalca, zadnja povišica – 15 KM

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić danas nastavlja konsultacije za izradu budžeta. Sastaće se sa predstavnicima Konfederacije sindikata Republike Srpske, a jedna od tema trebala bi biti unapređenje položaja deminera zaposlenih u Republičkoj upravi civilne zaštite Republike Srpske.

Iako svakodnevno riskiraju živote, njihove zarade su ispod najniže zagarantirane plate u Republici Srpskoj.

Zadnja povišica – 15 KM

Zadnju povišicu demineri u Republici Srpskoj dobili su prije tri godine. Kažu – bolje da nisu. Umjesto obećanih i dogovorenih 15 posto, plate su tada uvećane za svega jedan posto, što je oko 15 maraka mjesečno.

“Sindikat je dogovorio sa Vladom, sa našom firmom, da se uveća ljudima do 15 posto. Međutim, direktor je stavio taj procenat za jedan posto. Kad smo pitali, ja sam sa njim razgovarao, rekoh zašto sad jedan posto, pa kaže i to je do 15 posto. Nisam prekršio zakon. Mislim, što i jeste u pravu. Mislim samo što je stvarno jako malo”, smatra Dragan Vučen iz Sindikata radnika Republičke uprave civilne zaštite RS za BHRT.

Direktor Boris Trininić ne odgovara na pozive

Direktor Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske Boris Trninić nije odgovorio na pozive novinara. Nije odgovorio ni na pozive koje je uputio Sindikat uprave RS, iz kojeg poručuju da će na sastanku sa premijerom Savom Minićem zahtijevati povećanje plate za 70-ak deminera koji su zaposleni u Republičkoj upravi civilne zaštite RS. Pokušaće izvršiti pritisak i na menadžment Civilne zaštite.

“Da natjeramo rukovodstvo Republičke uprave civilne zaštite da prepozna važnost i složenost poslova tih deminera. Da mora na adekvatan način da vrednuje njihov rad. Da mora na adekvatan način da se urede njihove plate. Sa premijerom da razgovaramo na temu da se tim ljudima dodatno povećaju plate kroz zakonska rješenja. Naši demineri rade trenutno ispod najniže zagarantovane plate u Republici Srpskoj”, istakao je Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske.

Niko više ne cijeni deminere

Trideset godina nakon rata demineri su ogorčeni odnosom društva prema njima, iako svakog dana stavljaju glavu torbu. Kao da više nikoga ne zanimaju i nikom ne trebaju.

“Poslije rata neko je to i cijenio, te deminere i to. Sad to niko više i ne cijeni. Ne treba me cijeniti ništa, ali to je kao nešto bilo i prošlo”, kaže deminer Željko Popović.

Oglas

Na deminere se sve više gleda kao na neki relikt prošlosti. A, ne bi trebalo, imajući u vidu brojke. Od kraja rata do danas, od mina, kasetne municije ili eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, u Bosni i Hercegovini život je izgubilo 626 osoba, među kojima su i 53 deminera.

Posljednji smrtni slučaj kod Doboja

Posljednji slučaj desio se u avgustu kada je u naselju Hodžići kod Doboja, od protivpješadijske mine zaostale iz rata, stradao devetnaestogodišnji mladić koji je pokušavao vratiti koze koje su zalutale u obilježeno minsko polje.

“Više od 820 km² zemlje što je oko 1,6 posto teritorije Bosne i Hercegovine i dalje je kontaminirano minama. Procjenjuje se da u BiH još uvijek ima oko 180.000 mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava. 264.000 domaćinstava živi uz minski sumnjiva područja, od čega je 32.109 domaćinstava izloženo direktnom riziku. Ukupan broj stanovnika koji živi u ugroženim zajednicama je 845.163”, kažu iz BHMAC-a.

Plan deminiranja neće biti realizovan

Od kraja rata od prvobitnih 4.180, od mina je očišćeno oko 3.360 km² zemljišta. Plan prema kojem je ovaj posao trebao u potpunosti da se okonča do 2027. godine očito neće biti realizovan, jer je sadašnjim tempom za tako nešto potrebno još 50 godina. U međuvremenu, Bosna i Hercegovina, uz izuzetak Ukrajine gdje još traje rat, i dalje ostaje minama najzagađenija država u Evropi i među prvih deset u svijetu.