Imamo 60 javnih kuhinja i hiljade gladnih: Bacamo 400.000 tona hrane godišnjeU BiH smo razvili digitalni sistem koji bi mogao bi biti zanimljiv i drugim zemljama

Svaki građanin Bosne i Hercegovine u prosjeku tokom godine baci 83 kilograma hrane, pa na deponijama završava više od 400.000 tona. Prema procjenama UN-ovih agencija, najveći dio odlažu domaćinstva. Ostatak od oko 140.000 tona hrane, uništavaju trgovački lanci, distributeri i ugostitelji, zbog isteka roka ili oštećenja ambalaže.Ovi podaci su šokantni za zemlju u kojoj više od 18.000 građana svoj obrok dobiva u jednoj od oko 60 javnih kuhinja na prostoru države.

Javne kuhinje

• Toliko mi je žao kada čujem da se baca hrana i pored toga što je BiH usvojila zakon kojim se hrana donirana humanitarnim organizacijama i javnim kuhinjama oslobađa PDV-a. Nešto se to malo implementira, ali vrlo slabo – kaže Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja „Mozaik prijateljstva“ iz Banje Luke.

U sastavu Udruženja već godinama djeluje i javna kuhinja “Obrok ljubavi”. Subašić ističe da mu je žao što tako dobar zakon ne funkcioniše u praksi i dodaje da kuhinja Udruženja dijeli gotovo 800 obroka svaki dan.

• Da nema te hrane, koju neki dobri ljudi neće da bace, mi ne bismo imali od čega da hranimo ljude – kaže on. Od izmjena zakona o PDV-u 2023. godine, Fondacija „Mozaik“ s partnerskim organizacijama pokušava ispraviti kolektivnu sramotu.

Direktorica Policy Laba Fondacije „Mozaik“ Adnana Mahmutćehajić Čamdžić kaže da je oslobađanje od PDV-a za donacije hrane stvorilo pretpostavke za kompanije koje posluju s hranom, javne kuhinje i organizacije koje brinu o ljudima u potrebi da, u skladu sa smjernicama Agencije za sigurnost hrane BiH, hrana završi kod ljudi kojima je potrebna, umjesto da bude uništena.

Nikogladan.ba
Umjesto modela po kojem bi se donacije prikupljale u centralnom skladištu, „Mozaik“ je pokrenuo digitalnu banku hrane Nikogladan.ba, s kojom je doniranje jednostavnije, brže i lakše.

Kompanija iz Mostara objavi šta donira, a platforma je povezuje s odgovarajućom javnom kuhinjom, naprimjer, u Trebinju. Donator i kuhinja preko platforme dogovore preuzimanje, transport, kada je potreban i hladni lanac, a hrana ide direktno iz Mostara u Trebinje. Time se izbjegavaju nepotrebno skladištenje, dodatni transport i gubitak vremena, a platforma omogućava da se zna šta je ponuđeno, ko je preuzeo donaciju i šta je na kraju realizovano – pojašnjava Čamdžić.

Objašnjava da je u sistemu 30 registrovanih donatora, 34 posrednika, odnosno javne kuhinje i organizacije koje brinu o ljudima u potrebi, te 38 objavljenih donacija ukupne vrijednosti 176.715 KM. Prosječno vrijeme od objave do rezervacije bilo je manje od 22 sekunde, što najbolje pokazuje koliko je ovakvo rješenje potrebno. Ove brojke ne predstavljaju sve donacije hrane u BiH. Mnoge naše kompanije zaista brinu o zajednici i već doniraju – ističe Čamdžić.

Platforma zaobilazi prepreke logistike, prevoza, nedostatka informacija kome donirati, koje su kompanije ranije navodile. BiH je dobila sistem koji funkcionira, dalje se unapređuje, a u „Mozaiku“ vjeruju da može biti zanimljiv i drugim zemljama. Ipak, puni potencijal još nije iskorišten.

Unaprijediti sistem
U toku su aktivnosti na razvoju unaprijeđene verzije Nikogladan.ba. Jedna od novih mogućnosti bit će geolociranje, pa će kompanija moći vidjeti kuhinje najbliže mjestu na kojem se hrana nalazi. Sistem će uzimati u obzir i vrstu hrane koju kuhinja može primiti, njen kapacitet i mogućnost hladnog lanca, a veće donacije moći će se podijeliti između više kuhinja. U planu je uvođenje sistema obavještavanja putem Vibera, automatskih podsjetnika za preuzimanje i potvrdu primopredaje, jednostavniju komunikaciju između kompanije i kuhinje i preciznu evidenciju stvarno preuzetih količina.