Imamo struje, što ne bi bila jeftina?

Cijena električne energije od 1. septembra povećana je za 28 najvećih potrošača u Republici Srpskoj, i to sa 31,3 na 35 eura po megavat-satu. Rezultat je to pregovora privrednika sa Vladom i Elektroprivredom Republike Srpske, nakon što su privrednicima počeli dolaziti novi ugovori sa većom cijenom. Njima je to bilo veliko iznenađenje, s obzirom na to da ih niko unaprijed nije obavijestio da će do poskupljenja doći. Na ovo povećanje pristali su jer im je garantovano da se ova cijena neće mijenjati narednih 16 mjeseci, a privrednici će dobiti nove ugovore.

Čekaju nas teški dani

“Mi više ne znamo, ustvari, ništa – ni šta je dogovoreno, ni koliko. Oni pričaju o cijenama megavata, a ono što mene interesuje jeste koliko će koštati kilovat struje, koliki će mi računi sada dolaziti. Svjesni smo mi da struja mora poskupjeti, ali mislim da se to sve otima kontroli. Ako se ide na to da se cijena izjednači sa onom u Evropskoj uniji, onda je to katastrofa. Govore nam kako imamo jeftinu struju, ali zar nije logično da ako imamo mnogo električne energije, njena cijena bude jeftinija? I Saudijska Arabija ima jeftinu naftu jer ima mnogo nafte. Jednostavno, nešto mora biti stimulans i pokretač privredne proizvodnje u zemlji. Slažem se da struja još nije pretjerano skupa, ali ako se desi, kao što se to priča, da će ona u narednom periodu biti veća za 100 posto, onda će to biti katastrofa za našu privredu”, kazao je za Dane Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS-a.

Činjenica je da i ovo poskupljenje donosi probleme privredi, jer je cijena struje bila jedna od najvećih prednosti, zbog čega su se i pojedini strani investitori odlučivali na to da firme otvaraju u našoj zemlji. Tu prednost sada, kaže Škrebić, domaća privreda gubi, “što će sigurno dovesti do još većeg odlaska ljudi iz BiH”.

“Čekaju nas teški dani. Moguće je da strane firme koje su ovdje otvorile svoje pogone, odluče da se povuku. Mi smo već razgovarali sa nekim firmama koje samo čekaju da vide na šta će ovo izaći pa da donesu konačne odluke. Ni nama u potpunosti nije jasno šta nas čeka”, kaže Škrebić.

Cijena električne energije u Republici Srpskoj niža je od one u Federaciji BiH. Bila je jeftinija i prije ovog poskupljenja, a jeftinija je i sada.

“Ovim poskupljenjem su nam se nešto približili, ali je i dalje cijena u RS-u značajno jeftinija. Cijena za privrednike u Federaciji BiH sada je oko 50 eura po megavatu, čak i 51 za neke, a očekujemo da ta cijena ostane i u narednoj godini. Vjerovatno ćemo u narednih mjesec dana nastaviti priču sa Elektroprivredom BiH i Vladom FBiH oko cijena u sljedećoj godini, da se napravi neka optimalna i normalna cijena za privredu. Očekujemo da ne bi trebalo biti nekog poskupljenja s obzirom na to da su troškovi manje-više ostali isti, nema nekih dodatnih taksi i slično”, kaže Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Iz Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) kažu kako je tržište električne energije u BiH u potpunosti otvoreno od 1. januara 2016. godine, te da snabdjevači koji posjeduju licencu za snabdijevanje električnom energijom samostalno formiraju cijene električne energije krajnjim kupcima.

“Svi kupci imaju mogućnost da biraju svog snabdjevača na tržištu, pri čemu kupci iz kategorije potrošnje domaćinstva i mali kupci imaju pravo snabdijevanja u okviru univerzalne usluge po reguliranim cijenama. Deregulacija cijena za krajnje kupce je rezultat prihvatanja energetske legislative EU i u takvom ambijentu regulatori imaju uticaj samo na formiranje cijena u reguliranim djelatnostima prenosa i distribucije električne energije”, kažu iz DERK-a.

Iako je formiranje cijena slobodno, ono u čemu su saglasni i privrednici i stručnjaci, ali i pojedini političari, jeste da su ova poskupljenja rezultat unutrašnjih problema u elektroprivredama, kao i politike. Jedan od problema sa kojima se suočava Elektroprivreda RS-a, kaže Škrebić, jeste veliki broj radnika.

“Veliki je broj novozaposlenih radnika tamo, svaki dan negdje pročitam o kriminalu u toj kompaniji, a niko na to ne reaguje. Smatram da se prvo mora uraditi racionalizacija radne snage, te da se riješe problemi koje oni imaju unutra, pa onda da se ide sa poskupljenjem, a ne da prvo na nas udaraju”, poručuje Škrebić.

Plate za stranačku vojsku

Da problema i u Elektroprivredi BiH ima, tvrdi Smailbegović koji kaže kako EP gubi dosta novca na domaćinstvima, kojima “prodaju struju ispod proizvodne cijene”.

“Niko nema političke snage da dira domaćinstva jer bi to onda bio problem socijale. Drugi problem Elektroprivrede su rudnici koji su u problemima, nisu restrukturirani i oni stalno traže neka povećanja, tako da će i to sigurno biti veliki izazov i u narednom periodu. Ono što im ide naruku jeste da BiH još nema uvedene takse na emisije CO2, što će biti veliki problem kada se uvede. U Evropi je prosječna cijena emisija po megavatu 20 eura, a kod nas je sada nula. Dakle, kada se uvedu te takse, a vjerujem da će nas Evropa uskoro stisnuti da to uradimo, cijena će automatski ići gore. Toga nas je najviše strah. Stoga smatramo da bi se Elektroprivreda morala pripremiti na sve to što dolazi, može da iskompenzira te takse sa nekim internim uštedama, obnovljivim izvorima i tako dalje”, kazao je Smailbegović.

Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme CIGRE Edhem Bičakčić kaže da je do poskupljenja došlo jer vlade nisu imale snage i nisu napravile socijalne programe da regulišu cijenu struje, “pa se to prebacuje na privredu”.

“Takva je politika i u jednom i u drugom entitetu, s tim što su u RS-u cijene struje još više socijalna kategorija i zbog toga nastaju te razlike u cijeni, kako za privredu tako i za domaćinstva. Ta poskupljenja uopšte nemaju odraza u stvarnim troškovima proizvodnje električne energije, već zbog politike. Privreda već zna šta im znače ta poskupljenja – znače im veće troškove poslovanja. Međutim, kod nas je učešće struje u proizvodnji finalnih dobara vrlo nisko, tako da se ne odražava na konačni proizvod, ali pogoršava položaj privrednih subjekata, što će u konačnici dovesti i do lošijeg položaja građana”, kaže Bičakčić.

Iako je tržište slobodno, privrednici iz Federacije ipak ne mogu uzimati struju od Elektroprivrede RS-a, jer EPRS bi prvo trebao registrovati trgovca, snabdjevača koji na slobodnom tržištu može prodavati struju. Međutim, EPRS nije zainteresovan da po istim cijenama kao u RS-u prodaje struju i privrednicima u Federaciji, pa i nema registrovanog trgovca u Federaciji. A i što bi kada za svoju energiju može dobiti mnogo veće cijene na inostranom tržištu.

Koji god razlozi elektroprivreda za poskupljenje struje bili, jedno je sigurno – tu cijenu na kraju će platiti građani. Kazao je to i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, koji također smatra kako razlozi za poskupljenje nisu ekonomski.

“Razlog poskupljenja nisu neke realne promjene poslovanja na tržištu, niti neki realni poremećaji. Cijena struje povećana je prvenstveno kako bi se osigurale plate stranačkoj vojsci koju je aktuelna vlast u RS-u, posebno u posljednjoj godini, prekomjerno i bez realne potrebe zapošljavala. Ovo poskupljenje je samo jedna od posljedica lošeg, nedomaćinskog upravljanja i nedostatka vizije razvoja ovog važnog sektora”, kaže Šarović, koji smatra da je nezamislivo bilo gdje u svijetu da se cijena struje povećava zbog upošljavanja radnika.

Poskupljenje struje privrednicima u RS-u prokomentarisao je nedavno i ministar privrede i preduzetništva ovog entiteta Vjekoslav Petričević, koji je kazao kako je svjestan da će poskupljenje električne energije za jedan broj velikih privrednih subjekata dijelom uticati i na realni sektor, ali kako “RS mora usklađivati politike kada je u pitanju otvaranje tržišta električne energije”..

OSLOBOĐENJE

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE