Imunolog: Kako bismo trebali birati ko će dobiti koju vakcinu protiv COVID-a

Biranjem cjepiva po dobi i po spolu možemo drastično smanjiti učestalost neželjenih pojava. Time ćemo omogućiti nesmetano cijepljenje protiv COVID-a i zaustaviti širenje propagande protiv cijepljenja, izjavio je u Studiju 4 HTV-a Zlatko Trbonjača s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

“Čeka se odluka EMA-e, a s procjepljivanjem će se moći krenuti kad se definira što je treća, odnosno ‘booster’ doza koja dodatno potiče našu imunost – i koje će se cjepivo koristiti”, kazao je Zlatko Trobonjača.

Cijepiti boosterom bi prvo trebali, dodao je, stariji od 60 godina i ljudi s kroničnim, malignim bolestima i imunodeficijencijama. Vjeruje da će i Hrvatska krenuti s cijepljenjem trećom dozom ako to učine i zemlje EU-a. 

Komentirajući slučaj 23-godišnje djevojke koja je preminula nakon cijepljenja cjepivom Johnson&Johnson nakon čega je Slovenija povukla to cjepivo, kazao je kako se radilo o rijetkoj komplikaciji nakon cijepljenja adenovirusnim cjepivom. Podsjetio je da se kod tog cjepiva koristi humani adenovirus tipa 26, a kod Astra Zenecina cjepiva to je čimpanzin adenovirus.

Zašto je umrla 23-godišnja Slovenka?

“Zabilježeno je 9 slučaja poremećaja na milijun doza u žena od 20 do 50 godina. Smrtnost je jako rijetka, mislim da je svega nekoliko žena umrlo na 15 – 20 milijuna isporučenih doza. Radi se o vrlo rijetkoj komplikaciji. I dalje imate 50 tisuća puta veću šansu da pokupite virus i umrete”, naglasio je Trobonjača.

Naglasio je kako se u slučaju preminule Slovenke najvjerojatnije radi o autoimunom poremećaju koji najčešće imaju mlade žene. Riječ je o “proizvodnji protutijela protiv trombocitnog faktora 4 koji se spaja s heparinom. Čini se da adenovirusna cjepiva potiču to stanje i vode do tromboze (zgrušavanja krvi u žilama), što može rezultirati infarktima i trombocitopenijom.

Smanjiti učestalost nuspojava

“Po toj logici predložio bih sustav – kako birati cjepivo po dobi i po spolu. Primjerice, ako znamo da miokarditisi (upale srca) nešto češći kod mlađih muškaraca (u dobi od 18 do 30 godina je učestalost pet do šest puta veća) – nemojmo onda tu populaciju cijepiti mRNA cjepivima koja indiciraju miokarditis. Cijepimo ih Johnson&Johnson cjepivima koje nemaju nuspojava u toj populaciji. Mlađe žene razvijaju sindrom tromboze i trombocitopenije nakon Johnson&Johnson cjepiva, idemo njih cijepiti s mRNA cjepivima pa neće razvijati nikakve nuspojave”, kazao je Trobonjača.

“Postoji još jedna nuspojava – guillain barre sindrom. To je upala živaca koja može rezultirati paralizom tj. slabošću mišića koja je češća u starijih muškaraca (50-60 godina), ako se cijepe Johnson&Johnson cjepivom. Biranjem cjepiva po dobi i po spolu možemo drastično smanjiti učestalost neželjenih pojava i time omogućiti nesmatano odvijanje cijepljenja te da se ne širi propaganda protiv cijepljenja”, naglasio je Trobonjača.