Imunolog Karamehić o vakcinama protiv korone: Na putu smo da stanemo ukraj virusu

Subspecijalista imunolog Jasenko Karamehić je u izjavi za Klix.ba komentarisao vakcine protiv koronavirusa koje razvijaju Pfizer/BioNTech, Moderna i Univerzitet Oxford/AstraZeneca. Vrlo je optimističan po pitanju njihove uloge u suzbijanju globalne pandemije. Kao redovni profesor farmakologije i imunologije je upoznat o razvoju ovih vakcina. Osim toga, živio je i radio u zemljama u kojima se one razvijaju. Kako je kazao, ima mnogo kolega koji rade na proizvodnji vakcina.

Napomenuo je da se vakcine razvijaju po pravilima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

“Postoje predkliničke i kliničke faze ispitivanja. Predkliničke faze ispitivanja se vrše nad životinjama, kada se uzima i bira sirova supstanca. Ako se to uspješno prebrodi, onda se ide na tri, odnosno četiri faze nad ljudima. Najopširnija je treća faza, kliničko-farmakološka koja se radi na velikom broju ispitanika također randomiziranom studijom. To znači da ispitanici ne znaju šta su dobili – da li su dobili placebo, destilovanu vodu ili pravu vakcinu. To čak ne znaju ni mnogi timovi koji rade testiranje, već određena grupa ljudi koji to sve vode”, obrazložio je Karamehić.

Ono što ga je prijatno iznenadilo jeste to što su vakcine razvijene u vrlo kratkom periodu.

“To je trajalo sedam ili osam mjeseci i to je fantastičan rezultat”, dodao je.

Tvrdi da su protokoli za razvoj i proizvodnju vakcina vrlo strogi i zato vjeruje proizvođačima.

“To sve mora valorizirati Svjetska zdravstvena organizacija. Kamo sreće da u drugim sferama života važe ovi protokoli, gdje bi nam bio kraj. Ove vakcine su razvijene prema principima dobre kliničke prakse”, istakao je.

Prema njegovim riječima, i za rusku vakcinu subjektivno misli da je dobra, ali objektivno to ne može reći.

“Ne mogu reći, jer nema treće faze testiranja. Oni su to preskočili, a Rusi imaju fantastičnu tradiciju u radu s vakcinama. Međutim, bez papira i dokumentacije oni to ne mogu dokazati. Zato ih nije prihvatila Svjetska zdravstvena organizacija do daljnjeg. Sada rade treću fazu i ona će najvjerovatnije biti uredu”, kazao je.

“Fanstastična efikasnost”

Podsjetio je da se sve vakcine razvijaju na više kontinenata, a kao razlog za to je naveo mutacije virusa.

“Nije isti virus u kineskom Wuhanu – čiji sam bio savjetnik, jednog njihovog velikog univerziteta i u toku sam od prvog dana – i ovaj koji je došao u Evropu. On je mutirao. To sve vakcine moraju pokriti. Zato se oksfordska radi u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama, Brazilu i na Bliskom Istoku. Modernina se isto tako radi, kao i ruska”, rekao je.

Fantastičnim je nazvao i efikasnost vakcina koja iznosi od 70 do 95 posto. Kako je izjavio, u ranijim intervjuima je podržao stav američkog infektologa Anthonyja Faucija da bi bio zadovoljan kada bi vakcina bila efikasna 75 posto. Karamehić je tom prilikom poručio da bi bio zadovoljan i sa 65 posto.

“Kada se prokuži dvije trećine stanovništva, oni steknu kolektivni imunitet. Kada vakcinišemo dvije trećine stanovništva, mi smo uspjeli ostvariti kolektivni imunitet. To znači da nigdje ne mora biti sto posto”, objasnio je.

Izazovi pred nama i šta će nabaviti Bosna i Hercegovina

Također je podsjetio da će problem s Pfizerovom/BioNTechovom vakcinom biti transport i skladištenje, jer se to mora raditi na iznimno niskim temperaturama.

“Transport te vakcine je na minus 80 stepeni. Pri tome mora ostati u tečnom stanju, a ne smrznuta. To malo zemalja može osigurati, čak i SAD gdje sam živio i radio. Ni oni nemaju te frižidere i ova vakcina će biti za bogate zemlje. One koje mogu kupiti i osigurati transport”, naglasio je.

Ukazao je da su iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine ranije saopćili da možemo nabaviti vakcine koje se skladište na temperaturi do minus 20 stepeni. Upravo je Oxfordovu/AstraZenecinu vakcinu ocijenio dobrom jer se može skladištiti u običnim frižiderima.

Upozorio je i na probleme, a to je da se po pitanju vakcine protiv koronavirusa u Bosni i Hercegovini ne konsultuju stručnjaci.

“Stručnjaci se redovno zaobilaze, a politika radi svoje. Onda imamo probleme s respiratorima, pa s Remdesivirom. Mi smo prva zemlja na svijetu koja je kazala da ne treba Remdesivir. Kolega s Yalea, gdje i ja predajem, kaže da ga je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila. Donald Trump ga je koristio. Odmah je to uradila Evropska unija, a jedino Bosna i Hercegovina ima problem s njim”, izjavio je Karamehić.

Naveo je i to da ga je kolega s Yalea informisao da će već 11. decembra biti vakcinisan.

“Mislim da je ovo veliki korak za čovječanstvo i na putu smo da stanemo ukraj ovom virusu. Medicina je pobijedila sve pandemije u prošlosti, pa pobijedit će i ovu”, uvjeren je.

Potcrtao je da SAD već ima plan vakcinacije i upozorio da Bosna i Hercegovina kasni s vakcinacijom protiv gripe.

“Neka se ljudi počnu vakcinisati npr. od ponedjeljka. Prvo, vakcina je kasno došla. Nije to lijek, pa on djeluje za sat ili dva. Vakcini treba vremena. Antitijela se stvaraju kroz 15 dana do mjesec”, napomenuo je Karamehić.

Kako će postupati Bosna i Hercegovina?

Iz Agencije za medicinske proizvode i uređaje Bosne i Hercegovine su za naš portal istakli da će Evropska agencija za lijekove (EMA) razmatrati dostupne vakcine i u konačnici odlučiti da li će dati dozvolu za njihovu upotrebu. EMA već razmatra vakcinu koju su razvili Pfizer/BioNTech.


Potcrtali su da, ako EMA odobri korištenje, to neće automatski značiti da ju je moguće koristiti i u Bosni i Hercegovini, jer nismo članica Evropske unije. Spomenuta državna agencija će odlučivati o tome i to nakon što joj se podnesu zahtjevi za upotrebu.

Šta trenutno znamo?

Podsjećamo, iz Pfizera/BioNTecha su objavili da učinkovitost njihove vakcine iznosi 95 posto, iz Moderne da iznosi 94 posto, a iz Oxforda/AstraZenece i do 90 posto. U Oxfordu/AstraZeneci su naglasili da je efikasnost s jednom primljenom dozom do 70 posto, a s dvije doze 90 posto.


Pfizerovu/BioNTechovu vakcinu je potrebno skladištiti na temperaturi do minus 80 stepeni. Zbog toga, kako je rekao izvršni direktor BioNTecha Ugur Sahin, razmatraju mogućnost da vakcina može biti upotrebljiva u roku do pet dana na temperaturi do četiri stepena. Ova vakcina bi trebala koštati 19-20 eura po dozi.

Iz Moderne su naveli da se njihova vakcina može čuvati na temperaturi od dva do osam stepeni 30 dana. Za skladištenje na pola godine potrebna je temperatura od minus 20 stepeni. Očekuje se da će koštati od 41 do 48 eura za dvije doze.

Bez obzira na manju učinkovitost Oxfordova/AstraZenecina će ipak imati značajnu ulogu u suzbijanju pandemije u svijetu. Zato što su njihove doze mnogo jeftinije i lakše za čuvanje i distribuciju od drugih. Za dvije doze će se vjerovatno plaćati 10 eura.

Za podsjetiti je da je Bosna i Hercegovina dio globalne inicijative za nabavku cjepiva COVAX.

Klix.ba