Screenshot 1 113
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
NER FIT

Najave da poslije pandemije koronavirusa slijedi pandemija inflacije su se obistinile. Dok raste opći nivo cijena vlasti razmišljaju šta one mogu uraditi da zaštite privredu i građane, to je izazov za sve vlade pa i našu.

FIXGEHALT

Ekonomski analitičar Admir Čavalić za portal Klix.ba kaže kako se nastavljaju inflatorni efekti širom svijeta.

“Inflacija nadilazi ranije procjene centralnih banaka, naročito u zapadnim zemljama. Interesantno je da se Kina, tačnije kineske fabrike sada posmatraju kao sila protiv inflacije. Naime, djelimično uspjevaju održavati cijene finalnih proizvoda. Sa druge strane na tržištu je izražen strah od inflacije i pojave novog vala virusa. Ono što je izvjesno, a što se već dešava, jeste opšte povećanje cijene, kako globalno, tako i na domaćem tržištu. Ovo je prije svega uvjetovano rastom transportnih troškova i inputa, kao i naglim oporavkom globalne potražnje”, kaže Čavalić.

Moguće da je ovo u kratkom roku samo cijena oporavka, kaže on te navodi da rastu i drugi ekonomski indikatori poput industrijske proizvodnje, vanjskotrgovinskih aktivnosti, zaposlenosti i slično.

LIDER

“Od slabe ili gotovo nepostojeće potražnje u prošloj godini do maksimalne u tekućoj. Sve to podrazumijeva restruktuiranje tržišta, što kao posljedicu ima inflaciju. Naravno, ne treba zanemariti ni fiskalne stimulanse odnosno različite programe zadržavanja zaposlenosti, uglavnom primjenjanje u razvijenim zemljama svijeta”, navodi on.

Sada ti stimulansi vještački naglašavaju inflatorne efekte.

“Bosna i Hercegovina kao mala, otvorena ekonomija, nema instrumenata za suzbijanje globalnih fenomena poput inflacije. Kada je riječ o aktuelnom rastu cijena, dvije stvari se mogu raditi: unaprijeđenje sistema robnih rezervi, ali samo sa fokusom na one koji su najviše ugroženi (osnovne životne namjernice za te kategorije populacije) i poboljšavanje uvjeta poslovanja (pravni, porezni sistem i administrativne barijere). Pored toga, potrebno je olakšati obavljanje vanjskotrgovinskih aktivnosti jer to smanjuje inflatorne pritiske”, zaključio je Čavalić.

Jenjavanjem pandemije koronavirusa možemo očekivati novu pandemiju – pandemiju inflacije, ranije je za naš portal najavila profesorica s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Amila Pilav-Velić.

“Za razliku od zemalja Evropske unije, BiH nema pristup sredstvima paketa za oporavak unije pa će se rast cijena i kamata negativno odraziti na našu sposobnost servisiranja javnog duga. S druge strane, uz inflaciju i rast kamata dohodak građana manje vrijedi, što znači da će najveći teret krize podnijeti oni siromašniji i srednji slojevi društva. Sličan odnos postoji i u kontekstu ekonomija. Definitivno, najmanji teret inflacije i krize podnijet će najrazvijenije ekonomije. Nažalost, mi ćemo taj teret itekako osjetiti”, smatra Pilav-Velić.

Inflacija je povećanje općeg nivoa cijena u odnosu na vrijednost novca, a često se definiše i kao pad vrijednosti novca. Njene negativne implikacije na ekonomiju su ogromne.