Inicijativa Vlade RS o ukidanju zabrane negiranja genocida: Entiteti ne mogu mijenati Krivični zakon BiH

Vlada RS inicirat će izmjene Krivičnog zakona BiH u cilju ukidanja odredbe kojom se zabranjuje poricanje, opravdavanje, umanjivanje zločina genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, te zabranjuje veličanje osoba osuđenih pravosnažnom presudom za iste zločine. Ministar pravde RS, Goran Selak za 27. april najavio je organizaiju okruglog stola u Banjoj Luci, a potom i zakazivanje posebne sjednice NSRS na ovu temu. U skladu s odredbama Krivičnog zakona BiH, koje je Visoki predstavnik u BiH donio u julu 2021. godine, zbog negiranja genocida i ratnih zločina, te veličanja ratnih zločinaca do sada je jedna osoba pravosnažno osuđena na tri godine zatvora, a protiv dvije osobe iz RS u toku je sudski postupak. Zašto ovakva inicijativa, koja suštinski ohrabruje poricanje sudskih presuda i vrijeđanje žrtava, nema izgleda da proizvede bilo kakav pravni efekat, za “Avaz” pojašnjava pravni ekspert, profesor Davor Trlin.

– Krivično zakonodavstvo u oblasti ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida spada u isključivu nadležnost BiH, a ne entiteta. Entitetski parlamenti i vlade nemaju ovlaštenje da mijenjaju ili derogiraju odredbe Krivičnog zakona BiH. Zaključci NSRS, okrugli stolovi ili bilo kakve entitetske sjednice u tom smislu predstavljaju isključivo politički performans, a ne pravno relevantan postupak – kaže Trlin.

Komentirajući tvrdnje da je ovo krivično djelo definirano samo državnim krivičnim zakonom, a da ga entitetski zakoni ne poznaju, Trlin kaže da ona nije sasvim tačna

– U Krivičnom zakonu FBiH (član 163. stav 5), još prije Inckove odluke, postojala je odredba koja je javno poricanje ili opravdavanje genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina tretirala kao kvalifikovani oblik izazivanja narodnosne, rasne ili vjerske mržnje. U Krivičnom zakonu RS postoji krivično djelo javnog izazivanja i poticanja nasilja i mržnje, koje može obuhvatiti negacionizam ako je usmjeren na podsticanje mržnje ili nasilja. Ono što je Incko uveo 2021. Godine, dodatak članu 145a KZ BiH, je preciznije, samostalno krivično djelo na državnom nivou, s jasno definisanim elementima i višim kaznama. To je bio nužan korak ka ujednačavanju prakse na cijeloj teritoriji BiH – pojašnjava profesor Trlin.

Naglašava da negiranje ne predstavlja legitimnu akademsku raspravu, već posljednju fazu genocida i oblik govora mržnje, a govor mržnje, uključujući poricanje pravosnažno utvrđenih zločina, predstavlja zloupotrebu prava na slobodu izražavanja i ne uživa zaštitu prema standardima Evropskog suda za ljudska prava.

– BiH ima i međunarodne obaveze iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida te iz prakse međunarodnih sudova. Ova inicijativa Vlade RS ide u suprotnost s tim obavezama i šalje poruku da se u RS želi otvoriti prostor za revizionizam i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Umjesto toga, društvu je potrebno suočavanje s činjenicama utvrđenim pravosnažnim presudama, a ne njihovo osporavanje – ističe profesor Davor Trlin za “Avaz”.