Invazija na Ukrajinu ubrzano mijenja ovisnost država o uglju

U Njemačkoj i Italiji elektrane na ugalj koje su nekada ugašene sada se ponovno razmatraju kao alternativa za ovisnost o ruskom gasu. Iz Južne Afrike, sve više brodova natovarenih ugljem kreće na rutu oko Rta dobre nade prema Evropi.

Upotreba uglja u SAD-u je na najvišoj tački u posljednjih deset godina, dok Kina ponovo otvara zatvorene rudnike i planira otvarati nove.

Svjetska ovisnost o uglju, energentu za koji su mnogi mislili da će uskoro biti prošlost, sada je čini se, jača nego ikad.

Potražnja je u porastu od prošle godine zbog nestašice prirodnog plina i kako je potrošnja električne energije porasla, ali ruska invazija na Ukrajinu je pokrenula domino efekat koji ostavlja proizvođače električne energije u borbi za opskrbu što gura cijene na rekordne nivoe.

Procvat najprljavijeg fosilnog goriva na svijetu ima ogromne implikacije na globalnu ekonomiju

Više cijene će nastaviti da doprinose rastućoj inflaciji. Analitičari kažu da je ugalj i dalje jedno od relativno najjeftinijih goriva. To ga čini još kritičnijim u vrijeme kada korištenje uglja također ostaje najveća prepreka u borbi protiv klimatskih promjena. U međuvremenu, rudari se bore da iskopaju dodatne tone, jer komunalna preduzeća širom svijeta i dalje zahtijevaju više, što je teren za sljedeću fazu globalne energetske krize.

U 2021. godini svijet je proizveo više električne energije iz uglja nego ikada prije, uz povećanje od 9 posto u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima Međunarodne agencijie za energiju (IEA). Očekuje se da će za 2022. godinu ukupna potrošnja uglja za potrebe proizvodnje energije, proizvodnju čelika i druge industrijske namjene porasti za skoro 2 posto, nešto iznad 8 milijardi metričkih tona te da se neće smanjiti do 2024. godine.

Svi dokazi ukazuju na sve veći jaz između političkih ambicija i ciljeva s jedne strane i realnosti trenutnog energetskog sistema s druge, navodi u svom izvještaju IEA, procjenjujući da će emisije ugljen dioksida iz uglja 2024. godine biti veće za najmanje 3 milijarde tona.

Priča o uglju je neraskidivo povezana sa prirodnim gasom, koji se često promoviše kao čišća alternativa.

Evropska energetska kriza i povratak uglja

Kada je svijet počeo izlaziti iz pandemije sredinom 2021. godine, potražnja za električnom energijom je porasla jer su trgovine i tvornice ponovno otvorene. Evropa se suočila sa neviđenom krizom u vezi struje i nedostatkom prirodnog gasa. Istovremeno, obnovljivi izvori energije bili su ograničeni u regionu i u nekim drugim dijelovima svijeta.

Odjednom se ugalj vratio u modu kao jeftinija alternativa. Termalni ugalj, tip koji sagorijeva u elektranama, jedan je od najjeftinijih izvora goriva na planeti.

EU koja ima neke od najambicioznijih svjetskih klimatskih ciljeva, prošle je godine doživjela porast potrošnje uglja za 12 posto, što je prvo povećanje od 2017. godine. Potrošnja uglja porasla je za 17 posto u SAD-u, a porasla je i u Aziji, Africi i Latinskoj Americi. Indija i Kina, koje dominiraju globalnim tržištima, također su bile veliki pokretači povećanja svjetske potražnje.

Prije samo nekoliko mjeseci, pregovarači su stigli u Glasgow na konferenciju o klimi COP26 s optimizmom da bi mogli “prepustiti ugalj historiji”.

Kina, SAD i Indija su tri najveća zagađivača okoline, a sve tri su se obavezale da će smanjiti svoje emisije ugljika na nulu u narednim decenijama. I to je bilo sve prije nedavnog oživljavanja tržišta.

IEA je objavila svoju godišnju prognozu potražnje još u decembru prošle godine. Agencija sada planira da sredinom godine izda reviziju izvještaja u julu što je prvi puta da takvo nešto uradi, a kako bi analizirala utjecaj rata na energetsku potrošnju. Čini se kako će potražnja biti veća od decembarske prognoze jer ruska invazija na Ukrajinu pokreće lančanu reakciju na globalnim energetskim tržištima te dodatno gura ugalj u centar pažnje.

Klix