INZ provodi javnozdravstvenu kampanju “Evropski dani borbe protiv melanoma kože”

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica organizovao je danas u Hotelu “Zenica” u Zenici seminar “Ozonske “rupe” – uzroci i posljedice.

Seminaru u organizaciji Službe za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a prisustvovali su zdravstveni profesionalci iz oblasti javnog zdravstva, zadrugari sa područja općina, kantona Federacije BiH, sanitarni, veterinarski i tržišni inspektori, predstavnici vladinih ustanova, nevladinih organizacija i preduzeća i udruženja za proizvodnju, uvoz i promet životnih namirnica i gotove hrane.

U uvodnom izlaganju direktor Instituta dr. Senad Huseinagić istakao je značaj  zaštite ozonskog omotača, ali i svih prirodnih procesa i okoline uopće, jer njihovo narušavanje značajno utiče na ravnotežu u prirodi, a onda i na zdravlje čovjeka. Huseinagić je naglasio da je jedna od primarnih obaveza i dužnosti Instituta da preventivno utiče i edukuje građane, ali i zdravstvene radnike, na potrebu očuvanja svih aspekata ekološke stabilnosti.

Uz uvodno izlaganje zvaničnika INZ-a o Međunarodnom danu zaštite ozonskog omotača, temu seminara “Stanje ozonskog omotača i štetni uticaji povećane doze UV zračenja na živi svijet i ljudsko zdravlje” učesnicima je izložio diplomirani fizičar Martin Tais, ekspert za klimatske promjene.

Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača predstavlja jedan od najznačajnijih dana UN-a za razvijanje i jačanje svijesti i djelovanje na globalnom nivou u svrhu zaštite i očuvanja ozonskog omotača za buduće generacije.  Od 1995. godine, 16. septembar se u cijelom svijetu obilježava kao međunarodni dan očuvanja ozonskog omotača. Povod za ovaj datum je Montrealski protokol (potpisan 16. septembra 1994. godine) kojim su predviđene aktivnosti koje bi omogućile zaštitu i očuvanje ozonskog omotača.

Uloga ozonskog omotača

Ovaj omotač igra izuzetno važnu ulogu u zaštiti života na našoj planeti. On zaustavlja 97-98 procenata smrtonosnog UVB zračenja koje dolazi sa Sunca. Naučnici su još 1970. godine otkrili da je sloj ozonskog omotača sve “tanji” u oblasti iznad južnog pola. Ova promena u ozonskom omotaču označena je kao “ozonska rupa” i zaključeno je da na njeno povećanje utiče prisustvo nekih štetnih gasova (npr. CFC, hlorofluorougljenici, jedinjenja) u atmosferi.

Time je povećana količina UV zračenja na Zemlji što je dovelo do porasta kožnih oboljenja i smanjenja poljoprivrednih uroda te otapanja ledenjaka, češćih poplava i orkanskih oluja.  Podaci pokazuju da bi bez provedbe Montrealskog protokola oštećenje ozonskog omotača bilo deset puta veće nego što je danas, a to bi imalo velike posljedice na zdravlje ljudi i na okoliš. Zahvaljujući Montrealskom protokolu u atmosferu je ispušteno 125 milijardi tona CO2 manje.

“Danas Montrealski protokol broji 197 zemalja članica i dosad je bio uspješan u ukazivanju odgovornima na sve tvari koje oštećuju ozonski omotač, što je uzrokovalo njihovo uklanjanje iz procesa proizvodnje u većini zemalja, a što bi do sredine ovog stoljeća trebalo dovesti do očekivanog oporavka ozonskog omotača i potpunog uklanjanja tvari koje ga oštećuju”,  naglasio je profesor Tais.

Stručnjaci predviđaju potpunu uspostavu prirodne ravnoteže i oporavak ozonskog sloja oko 2050. Montrealski protokol spriječio je milione slučajeva raka kože i desetke miliona slučajeva očne mrene.

Nažalost, već smo danas svjedoci raznih katastrofalnih vremenskih prilika koje negativno utječu na našu ekonomiju, poljoprivredu, socijalnu egzistenciju i drugo. Važno je shvatiti- akcije koje poduzimamo danas su ključne za život na Zemlji u budućnosti. Ovo obilježavanje želi nam reći da ozonski omotač nije samo naš i da će ga poslije nas trebati naša djeca te naglašava našu ulogu kako kao pojedinca tako i zajednice u cjelini; da moramo učiniti nešto danas kako bi sačuvali ozonski omotač za one koji će doći poslije nas.

Šta može učiniti svako od nas? Odlaganje starih rashladnih i klima uređaja na odgovarajuća odlagališta, kupovanjem novih klimatizacijskih uređaja s radnim tvarima koje ne oštećuju ozonski omotač. Za održavanje domaćinstava treba odabrati proizvode sa natpisima toxic free ili prirodni proizvodi, pri izboru dezodoranasa, lakova za kosu i sličnih sprejeva naš izbor bi trebalo da budu oni sa oznakama “ozone friendly” , koji označavaju da oni nemaju štetne CFC-e.

 

Skrining kože i rezultati petogodišnjeg procesa pregleda

Institut za zdravlje i sigurnost hrane u saradnji sa Kantonalnom bolnicom Zenica, već pet godina provodi javnozdravstvenu preventivnu kampanju “Evropski dani borbe protiv melanoma kože”

Cilj ove kampanje je osvješćivanje javnosti o karcinomu kože kao i lakom i besplatnom načinu otkrivanja sumnjivih lezija u najranijem stadiju. Kampanja takođe ima za cilj edukaciju šire javnosti o opasnostima nepromišljenog ponašanja na suncu, štetnim posljedicama pretjeranog izlaganja UV zračenju na zdravlje, kao i pravilnim načinima zaštite od UV zračenja te važnosti samopregleda mladeža.

Rezultati statističke obrade podataka pokazuju da je pregledano ukupno 1.424 osobe, od toga je 972 osobe ženskog spola i 452 osobe muškog spola.

Kod gotovo svake desete osobe (140 od 1.400) zabilježene su neke od promjena koje su u određenim fazama i pod određenim utjecajem mogle rezultirati fatalnim ishodom.

Obradom statičkih podataka u periodu od 2013-2018 godine od ukupno 1.424 pregledane osobe, kod 44 osobe su dijagnosticirane AKTINIČKE KERATOZE neagresivni, lokalizirani karcinomi kože, registrovan je BAZOCELULARNI KARCINOM kod 43 osobe – Ovo je najčešći oblik zloćudnih tumora kože, ali ujedno i najmanje opasan, PLANOCELULARNI KARCINOM je dijagnosticiran kod dvije osobe – riječ o drugom najčešćem obliku zloćudnih tumora kože jer se može proširiti u limfne čvorove i ostale organe. ATIPIČNI MELANOCITNI NEVUS – pronađen je kod 59 osoba, veoma značajno da su te osobe sa AM su u povećanoj opasnosti od malignog melanoma, a čak kod 10 osoba je dijagnosticiran  melanomom, za čiji nastanak najvažniji su okolišni faktori, odnosno UV zračenje i genetska komponenta.

U cijelom svijetu u porastu je i broj slučajeva oboljelih od melanoma, ali i broj smrtnosti od melanoma. Procjenjuje se da u svijetu godišnje oko 232.000 ljudi oboli od melanoma i 55.000 ljudi umre od ovog malignog tumora.

Važno je istaknuti da ukoliko se melanom otkrije u ranoj fazi, onda je on 100% izliječiv.

Preporuke građanima

Kako posljedice povećanog UV zračenja koje do naše planete dopire kroz smanjeni ozonski sloj mogu biti dramatične i veoma širokog spektra, bitno je da zapamtimo da je i lijek relativno jednostavan- ne zaboravite:

Obavezno koristiti kremu za zaštitu od sunca ili naočala za vaše oči, no najbolje je izbjegavati sunce od 10 do 17 sati. Uvijek trebate raditi samopregled kože i odstranjivati sumnjive lezije,  poticati mjere prihvatljivog ponašanja, te umjerenog izlaganja i prirodnom i umjetnom UV zračenju. Upravo je stoga još važnije educirati širok spektar ljudi kako bi usvojili te jednostavne mjere. Vodite računa o svom zdravlju, jer vaša koža sve pamti!

Akta.ba