Iran iznio uslove za deblokadu Hormuškog moreuza: Odluka je na SAD-u

Diplomatski napori intenzivirani su u trenutku kada Vašington i Tel Aviv pojačavaju vojne prijetnje. Iran je u ponedjeljak saopćio da je spreman deblokirati Hormuški moreuz u roku od dva dana, ali pod uslovom da Sjedinjene Američke Države prihvate zahtjeve Teherana. Riječ je o znatno kraćem roku od sedam dana, koliko je Iran prvobitno predložio u septembru u poruci upućenoj Vašingtonu preko Katara, prenosi Euronews.

Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Ismail Bagaei ocijenio je da je ponuda za deblokadu u roku od 48 sati još jedan pokazatelj spremnosti Teherana za pregovore.

– Mogućnost provedbe plana u roku od dva dana još je jedan dokaz iranskog pristupa u dobroj vjeri – izjavio je Bagaei.

Dodao je da je Iran jasno poručio da bi, u slučaju ispunjavanja njegovih zahtjeva, sigurnost u Hormuškom moreuzu i nastavak pregovora mogli biti osigurani u veoma kratkom roku.

Potvrdio je i da se razmjena poruka s američkom stranom nastavlja posredstvom drugih država, ali da daljnji koraci zavise od odgovora Vašingtona.

– Sve zavisi od toga hoće li američka strana prihvatiti naše zahtjeve. Tek tada možemo razgovarati o narednim koracima – objasnio je.

Šta traži Teheran?

Iranski uslovi obuhvataju prekid rata na svim frontovima, odmrzavanje iranske imovine u inostranstvu, ukidanje sankcija na naftni sektor i obustavu američke pomorske blokade iranskih luka.

Od početka rata krajem februara Teheran tvrdi da kontroliše Hormuški moreuz i redovno napada brodove koji pokušavaju proći bez njegovog odobrenja. Istovremeno, SAD provodi pomorsku blokadu iranskih luka.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči u nedjeljnom intervjuu za Al Jazeeru iznio je i dodatne zahtjeve. Prema njegovim riječima, Vašington bi morao prihvatiti novu rutu za prolazak brodova kroz moreuz, koju su dogovorili Iran i Oman, smanjiti broj američkih vojnika u regiji te ukinuti sankcije uvedene od augusta.

Tada je Vašington pokrenuo novi paket mjera koje opisuje kao “ekonomsko gušenje” Irana.

Pojačana diplomatija uz vojne prijetnje

Diplomatski napori intenzivirani su u trenutku kada Vašington i Tel Aviv pojačavaju vojne prijetnje.

Američki predsjednik Donald Tramp u subotu je izjavio da se još mora “pobrinuti” za jednu ili dvije mete, među kojima je i planina Pickaxe u centralnom Iranu. Washington sumnja da se na toj lokaciji nalazi nuklearna infrastruktura, što Teheran negira.

Iz Irana su istovremeno stigla upozorenja na moguću odmazdu.

– Na bilo koji čin agresije ili vojni napad na Iran, bez obzira na sredstva, odgovorit ćemo snažno, odmah i sveobuhvatno – poručio je Bagaei tokom konferencije za novinare u ponedjeljak.

Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Kazem Garibabadi otputovao je u ponedjeljak u Dohu, gdje učestvuje u pripremi preliminarnog sporazuma uz posredovanje Katara.

U diplomatske aktivnosti uključila se i Kina, koja je najavila slanje posebnog izaslanika Džai Džuna u Iran, Oman i Saudijsku Arabiju, s ciljem podsticanja svih strana na prekid sukoba.

Kineski predsjednik Si Đinping poručio je da Bliski istok i Perzijski zaljev ne smiju postati prostor za nadmetanje velikih sila. Kineski državni mediji objavili su da su Peking i Maskat zajednički pozvali Vašington i Teheran da se vrate “Islamabadskom memorandumu o razumijevanju”.

Iranski zvaničnici, međutim, ne odustaju od svojih zahtjeva. Potpredsjednik parlamenta Ali Nikzad izjavio je da Iran neće pristati na nuklearne pregovore pod pritiskom, podsjećajući da su raniji razgovori završavali prekršenim obećanjima.

Mohsen Rezai, sekretar iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, u subotu je ponovio da SAD prvo mora ispuniti iranske uslove kako bi pregovori mogli početi.

Potvrdio je da je primio pismo američkog potpredsjednika Džej Di Vensa, ali da na njega još nije odgovorio.

Međusobne optužbe i napetosti u regiji

Američka vojna komanda CENTCOM odbacila je iranske tvrdnje da su napadi bili usmjereni isključivo na vojne objekte.

Na društvenoj mreži X objavili su da je Iran namjerno gađao stambena područja, civilne centre i civilne pomorce u međunarodnim vodama, te da je u tim napadima poginulo najmanje 20 osoba.

Anvar Gargaš, savjetnik predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata, izjavio je na konferenciji Manama Dialogue u Bahreinu da Abu Dabi ne želi dugotrajnu krizu s Iranom, ali da je povjerenje između strana ozbiljno narušeno.

– Tu štetu nismo uzrokovali mi. Povjerenje je narušeno nakon iranskog napada na nas – poručio je Gargaš.

Pritisak uoči izbora u SAD-u i Izraelu

Diplomatska aktivnost odvija se i uoči američkih izbora za Kongres na polovini predsjedničkog mandata, koji se održavaju u utorak.

Ekonomske posljedice rata s Iranom dodatno su pojačale pritisak na američku administraciju i povećale mogućnost da republikanci izgube većinu u Kongresu.

Objava izbornih rezultata u srijedu poklapa se s godišnjicom zauzimanja američke ambasade u Teheranu 1979. godine, kada su 52 američka diplomata bila zatočena duže od godinu dana.

Širom Irana očekuju se protesti protiv SAD-a, dok su u Teheranu posljednjih dana postavljeni plakati koji prikazuju Trampa iza zatvorskih rešetaka.

Američki predsjednik je u nedjelju navečer izjavio da je dan ranije vodio “veoma dobre” razgovore s izraelskim premijerom Bendžaminom Netanjahuom o Iranu, ali nije iznosio detalje.

Netanjahuov ured nije komentarisao taj razgovor.

Otkako su građani Izraela prošlog utorka glasali na izborima, Netanjahu se u javnosti oglašavao samo o izbornim rezultatima. Ishod političkih pregovora i dalje je neizvjestan, a prema prvim procjenama, izraelski premijer možda neće uspjeti formirati novu koaliciju. Istovremeno, zasad nije uspostavljena ni alternativna vlada.

Avaz.ba