Iranci se pripremaju za novi rat

Benjamin Netanjahu, premijer Izraela, gdje su danas (27. oktobra) održani izbori za Kneset Mnogi Iranci pripremaju se za mogućnost povratka rata punih razmjera, dok su izraelski i američki lideri zaoštravali prijetnje uoči izbora u obje zemlje, a iransko rukovodstvo ne odustaje od svojih stavova uprkos sve većem pritisku.

Benjamin Netanjahu, premijer Izraela, gdje su danas (27. oktobra) održani izbori za Kneset, poručio je da iransko rukovodstvo mora biti eliminisano.

Američki predsjednik Donald Tramp obećava da će “dovršiti posao” u Iranu, osam mjeseci nakon početka rata, dok se treći nosač aviona i hiljade američkih vojnika upućuju u region. 

Pojedini građani strahuju da bi napadi mogli uslijediti odmah nakon američkih izbora za Kongres, zakazanih za 3. novembar.

Stanovnici Teherana s kojima je razgovarala agencija AP opisali su sve veću zabrinutost.

Neki se pripremaju da napuste prijestonicu. Iranski predsjednik Masud Pezeškijan optužio je SAD da ometaju pregovore, koji već mjesecima ne pokazuju gotovo nikakav napredak.

Ferešte Hadžipur (35), majka malog djeteta, izjavila je da pravi zalihe lijekova koji se izdaju bez recepta i hrane, strahujući od “mogućeg rata i većih bombi”.

Iran prijeti novim napadima

Iransko rukovodstvo vjeruje da će Tramp vjerovatno narediti nove napade, bez obzira na rezultate izbora za Kongres, zbog čega se priprema za različite scenarije kako bi moglo da preduzme odgovarajuće mjere, izjavio je Sasan Karimi, bivši vladin zvaničnik i profesor spoljne politike na Univerzitetu u Teheranu.

“Prihvatili su činjenicu da će nas ponovo napasti, bilo prije ili poslije izbora”, kazao je Karimi za AP.

Iran je ponovo zaprijetio američkim vojnim bazama i saveznicima SAD na Bliskom istoku, upozoravajući da bi mogao da napadne i nove ciljeve, uključujući podmorske kablove za prenos podataka koji prolaze kroz Ormuski moreuz.

Ovog mjeseca zabilježen je najveći broj prijavljenih napada na trgovačke brodove koji prolaze kroz moreuz od prvih nedjelja rata u martu.

U međuvremenu, američka pomorska blokada iranskih luka ograničila je izvoz nafte od kojeg zavisi iranska vlada, dodatno pojačavajući ekonomske teškoće, dok obje strane nastoje da izdrže duže od protivnika.

Kamioni se gomilaju na graničnim prelazima, jer se iranska trgovina sve više preusmjerava na kopnene puteve.

Blokada je izazvala nestašice lijekova u Iranu, iako zasad nema znakova nestašice hrane ili drugih osnovnih životnih potrepština, prenose “Vijesti”.

Irancima su životni standard i kupovna moć drastično opali, dok je vrijednost nacionalne valute pala na rekordno nizak nivo, izgubivši veliki dio vrijednosti tokom protekle godine. Inflacija je naglo porasla.

Iranski zvaničnici optužili su Sjedinjene Države da nastoje da podstaknu nemire u zemlji.

– Ekonomski rat predstavlja glavnu okosnicu rata koji se vodi protiv nas – izjavio je ovog mjeseca na skupu zvaničnika Mohamed Bager Galibaf, predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač u prethodnim rundama razgovora sa SAD.

Pezeškijan je izjavio da se Iran nalazi na “opasnoj prekretnici”, dok vlada pokušava da upravlja sve težim ekonomskim problemima i postigne saglasnost unutar podijeljenih struktura vlasti Islamske Republike.

Još su svježa sjećanja na proteste širom zemlje, izazvane ekonomskim teškoćama, koji su doveli do smrtonosnog obračuna vlasti sa demonstrantima nekoliko nedjelja prije početka rata.

Teško do osnovnih namirnica

Čak i Irancima iz srednje klase postalo je teško da priušte osnovne životne namirnice.

Cijene najvažnijih prehrambenih proizvoda naglo su porasle od početka rata. Riba je poskupjela više od 60 odsto, a govedina više od 150 odsto.

Mohamed Mohamadi (36) kaže da se prilikom jedne kupovine u supermarketu može potrošiti polovina prosječne mjesečne plate od 400 miliona rijala, odosno oko 150 dolara.

Uprkos visokim cijenama, Mohamed Abedi (39) kaže da su ga sve učestaliji napadi u Ormuskom moreuzu podstakli da nabavi dodatne zalihe za svoju porodicu, uključujući sušene urme, ulje za kuvanje i rižu. “Brinem se da bi situacija mogla dodatno da se pogorša”, rekao je on.

Umjereni političari pozivaju na postizanje sporazuma sa Sjedinjenim Državama kako bi se spasila ekonomija.

“Sa rastom deviznog kursa, izvršnoj vlasti postalo je teško da upravlja zemljom”, upozorio je političar Mohsen Hašemi Rafsandžani u autorskom tekstu objavljenom ovog mjeseca u reformističkom dnevniku “Saazandegi”.

Međutim, ekonomski pritisak neće promijeniti pregovaračke pozicije Irana, smatra Karimi, bivši zvaničnik koji je služio u administraciji predsjednika Pezeškijana.

– To je već isprobano. Nikakav ekonomski pritisak neće ubijediti ljude ovdje da pristanu na sporazum. Teheran svoju računicu zasniva na otporu, jer je uvjeren da će time promijeniti računicu druge strane”, rekao je Karimi.

O pregovorima koji se vode preko posrednika u javnosti se malo govorilo otkako je Tramp prošlog mjeseca odbacio iranski prijedlog da se rat okonča i Ormuski moreuz u potpunosti otvori u roku od nedjelju dana, pod uslovom da Vašington ispuni određene zahtjeve, poput ukidanja pomorske blokade.

Hoće da odu iz Teherana

Širom Teherana mogu se vidjeti bombardovane zgrade, oštećene u američkim i izraelskim napadima tokom najžešćih sukoba u martu i aprilu. Hiljade domova su oštećene ili uništene.

Hašem Važdani (45), fitnes trener, kaže da planira da napusti grad zbog sve veće zabrinutosti.

– Već sam spakovao stvari kako bih otišao u neki bezbjedniji grad na sjeveru zemlje. Danas sam kupio još konzervirane hrane, krekera i dodatnih ćebadi – rekao je Važdani.

Postoji bojazan da bi novi sukobi mogli odnijeti još više života među iranskim civilima. Hiljade ljudi već su poginule u ratu.

Tramp je ponovio prijetnje da će uništiti elektrane i drugu infrastrukturu.

Očekuje se da će izbori u Izraelu i Sjedinjenim Državama odraziti nezadovoljstvo birača ratom i drugim pitanjima.

Trampova politička podrška mogla bi da oslabi, dok se Netanjahu suočava s neizvjesnom izbornom trkom u trenutku nezadovoljstva zbog napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine i niza ratova bez odlučujućeg ishoda u Gazi, Libanu i Iranu. 

Avaz.ba