22 15
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

Pčelare je, izgleda, sramota reći da im se u pčelinja društva uselila američka kuga, opasna bolest koja, uz varou i nozemozu, napada legla, upozorava iskusni bijeljinski pčelar Bratislav Lukić, doktor veterinarskih nauka, specijalista, trenutno angažiran na poslovima veterinarskog inspektora u RS.

Uz neadekvatne preparate u borbi protiv varoe, na uginuće pčela utječe i tretiranje voćnjaka u vrijeme cvjetanja, upozorava on.

Kvalitetan med

Pčelarenjem se bavi i njegov brat blizanac Negoslav, također doktor veterinarskih nauka. Lukići na periferiji Bijeljine imaju pčelinjak s dvije stotine košnica. Početkom godine u Brčkom su osvojili dvije zlatne medalje za livadski i lipov med te Šampionski pehar za najbolji livadski med u BiH na Međunarodnom organoleptičkom ocjenjivanju meda.

– Pojedini pčelari često to prikrivaju te pokušavaju liječiti pčele antibioticima, što je katastrofalno. BiH je država koja je izvoznu dozvolu za med u EU dobila bez ijednog posebnog uvjeta. Za mlijeko i konzumna jaja, naprimjer, prošli smo rigorozne obuke i kontrole. Za med nam je to odmah dozvoljeno, jer su znali da nema rezidua antibiotika u medu i da je naš med kvalitetan. Pojedinci to ne poštuju, već prijavljuju američku kugu kada za to postane kasno – upozorava Bratislav Lukić.

On ističe da su semberski pčelari potcijenjeni i kada su u pitanju subvencioniranje pčelarske proizvodnje i poticaji s lokalnog nivoa, jer njih praktično i nema, a s entitetskog nivoa poticaji iznose sedam KM po košnici.

– Agrarni fond RS ne planira poticaje za pčelare. Član sam Pčelarskog udruženja “Bijeljina”. Prošle godine dobili smo 59 feninga poticaja po košnici za naše udruženje. U Ugljeviku poticaj iznosi 10 KM po košnici, u Brčkom 30 KM. Smatram da bi tridesetak maraka poticaja po košnici bilo dovoljno za normalan razvoj pčelarstva – ističe Lukić.

Promjene vremena

Lukić kaže da je pčela blagotvorna, jer svaki treći zalogaj koji konzumiramo u ishrani zavisi od pčele.

– Oko sedamdeset posto usjeva u svijetu zavisi od oprašivanja. Ne kaže se tek tako da bi, ukoliko nestane pčela, za tri do četiri godine čovječanstvo nestalo. Mlade ljude moramo uključiti u pčelarstvo. Od pčelinjaka sa stotinu društava može solidno živjeti jedna porodica. U proteklih pet do šest godina za moju porodicu, brata, roditelje, sestru, zeta, pčelarstvo je postalo porodični biznis. Naš med je već ušao i u neke prodavnice zdrave hrane – kaže Lukić.

I Lukići su ove godine osjetili šta znače nagle promjene temperatura, nestabilno, hladno i kišovito vrijeme tokom aprila i maja.

Zbog kašnjenja vegetacije podbacit će i bagremova paša. Uskoro se Lukićeve pčele sele na bagremac, nakon toga idu na lipu, pa na livadu pored rijeke Save.

Inače, naglašava Lukić, BiH je preplavljeno falsificiranim medom, jer se na rafovima tržnih centara nalazi med trgovaca, a ne primarnih proizvođača.