Iskustva bh. građana u SAD-u: Pruža vam se mnogo prilika, ali…

Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine je izvještaj zasnovan na rezultatima kombinirane metode istraživanja koja uključuje sveobuhvatno mapiranje dijaspore iz BiH u deset odabranih odredišnih zemalja: Australija, Austrija, Danska, Njemačka, Italija, Holandija, Slovenija, Švedska, Švicarska i Sjedinjene Američke Države. Istraživanje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) Bosne i Hercegovine.​

Dijaspora u SAD-u: Društveno-ekonomski i profesionalni parametri

Analiza o tome gdje i kako je dijaspora iz BiH pozicionirana u društveno-ekonomskom i profesionalnom smislu pokazuje da su migranti iz BiH profesionalno relativno uspješni u SAD-u. Prema procjenama Ankete o američkim zajednicama iz 2016. godine (vidi Tabelu 1), većina migranata rođenih u BiH su zaposleni i stopa nezaposlenosti za ovu grupu je generalno niska. Svi migranti iz BiH govore da je SAD zaista “zemlja prilika” gdje je moguće profesionalno napredovati ukoliko “teško radite”. Međutim, mnogi misle da je važno kontrolirati koliko radite i vrednuju vrijeme provedeno sa porodicom iako to znači da manje zarađuju. Kao što je jedan ispitanik izjavio “SAD pruža mnogo prilika, ali možete shvatiti da posjedujete samo radno odijelo i pidžamu.”

Tabela 1 – Radni status migranata rođenih u BiH u SAD/ Mapiranje dijaspore iz BiH

Kako bi se bolje shvatio uspjeh migranata iz BiH, važno je uzeti u obzir rane godine kada su stigli u SAD:

“Većina je prihvatala poslove koje mnogi drugi ne bi, od čišćenja do vožnje kamiona. Neki su uspjeli da osiguraju za sebe kreativni prostor kao umjetnici ili univerzitetski predavači. Drugi su popunili potrebe za ljekarima i medicinskim osobljem u američkim bolnicama… “Grbic Restaurant” u St. Louisu bio je jedan od prvih primjera poduhvata u malom biznisu, a sada Amerikanci bosanskog porijekla posjeduju/rukovode u različitim oblastima, od logistike i prijevoza do građevine i visokotehnološkog razvoja. Mnogi Amerikanci bosanskog porijekla služili su u američkoj vojsci i cijenjeni su zbog hrabrosti i posvećenosti dužnosti, dok su drugi dio američkih tijela za provođenje zakona. Trenutno, mnoge generacije uglednih Amerikanaca također dolaze da studiraju i rade sa zajednicama iz BiH.”

Značajan broj poslovnih ljudi iz dijaspore rođene u BiH imaju poslove u djelatnostima kao što su prijevoz, nekretnine, osiguranje, građevina, održavanje i drugi poslovi uslužnog tipa (vidi Tabelu 2).

Tabela 2 – Zanimanja migranata rođenih u BiH u SAD-u

Ovo je posebno tačno za pripadnike prve generacije dijaspore koji su se preselili u SAD u kasnim 20-im, 30-im ili 40-im godinama.

Dok je probrana nekolicina stekla dodatno obrazovanje i težila za univerzitetskim diplomama nakon preseljenja, neki su pokretali vlastite biznise koristeći vještine koje su već posjedovali ili koje su sami stekli nakon preseljenja (vidi Tabelu 3).

Tabela 3 – Kategorije radnika migranata rođenih u BiH u SAD-u

Na primjer, vlasnik jednog velikog preduzeća iz St. Louisa opisao je kako je pokrenuo biznis:

“Vidio sam prazninu i razmišljao što je ne bih popunio. Šta imam izgubiti ako pokušam pokrenuti vlastiti biznis i uraditi ono o čemu niko nije razmišljao? Tako sam se fokusirao i polako ga razvijao… Danas vrijedi skoro million dolara”.

Ovdje je važno napomenuti da mnogi poslovi za niskokvalificirani ili nekvalificirani kadar, koji su uobičajeno slabo plaćeni u BiH, u SAD su obično dobro plaćeni i cijenjeni. Na primjer, mnogi migranti iz BiH rade na privatnim i komercijalnim poslovima održavanja i sa tim primanjima su u mogućnosti da izdržavaju svoje porodice. Jedan dio migranata iz BiH je također pokrenuo vlastite kompanije za čišćenje, grijanje i hlađenje, popravke i generalno održavanje i upošljavaju nekoliko pojedinaca.

Preovladavajuće industrijske djelatnosti u kojima većina migranata rođenih u BiH radi su obrazovne usluge, zdravstvena i socijalna zaštita, proizvodnja, maloprodaja, transport i skladištenje i komunalne usluge (vidi Tabelu 4).

Tabela 4 – Djelatnosti migranata rođenih u BiH u SAD-u

Migranti iz BiH, koji su imali priliku nastaviti dalje obrazovanje i steći diplome američkih univerziteta, obično su pripadnici dijaspore iz BiH koji su već stekli univerzitetske diplome u BiH i koje su zahtijevale dodatno obrazovanje ili obuku kako bi mogli raditi u SAD-u. Na primjer, bračni par ljekara iz BiH, da bi mogli raditi u SAD-u, morali su položiti nekoliko ispita iz medicine na engleskom jeziku, kao završiti četverogodišnji specijalistički staž. Ljekar priča o tim godinama kao veoma stresnim, periodu u kojem je bio udaljen od porodice, finansijskom teretu za familiju i poteškoćama u privikavanju na novi sistem. U suštini, “cijena” ponovne obuke i certifikacije je bila tolika da se jedan od partnera nije odlučio da ide istim putem i stoga nikad nije mogao imati koristi od medicinske diplome stečene u BiH. Primjeri, kao što je ovaj, opisuju dijasporu iz BiH u kretanju prema dolje u smislu društvene pokretljivosti i odlučili su se za lošije poslove od onih za koje su obučeni.

Osim toga, važno je napomenuti da je jezička barijera imala važnu ulogu u tom kretanju prema dolje. Etničke enklave i nostalgične veze sa kulturnim nasljeđem ostaju važni za prvu generaciju migranata iz BiH. Osnovni način očuvanja veza sa domovinom je putem familije i/ili prijatelja u BiH sa kojima su u stalnom kontaktu putem telefona i/ili društvenih mreža i koje posjećuju kad god im “prilike i finansije to dopuste”. Oni koji i dalje imaju članove uže porodice u BiH, kao što su roditelji i/ili braća i sestre, navode češće posjete domovini nego oni koji nemaju užih članova porodice u BiH. Kao što je jedan ispitanik objasnio: “Posjećujem BiH dok su mi roditelji živi i ne želim da se kajem zbog vremena koje nisam sa njima proveo. Nakon što njih ne bude, ko zna da li ću posjećivati BiH tako često kao sada. Možda ću na odmor otići u Meksiko”.

Obrasci interakcije sa porodicom i prijateljima u BiH su, stoga, individualni i familijarno zavisni i čine ih oni koji BiH posjećuju samo jednom u nekoliko godina do onih sretnih koji su u mogućnosti da dođu u posjetu jednom godišnje. Oni koji dolaze u posjetu moraju da čuvaju i koriste ograničene godišnje odmore kako bi proveli vrijeme sa prijateljima i porodicom u BiH. Tri najčešće spominjana razloga zašto BiH ne posjećuju češće su troškovi putovanja sa porodicom, nedostatak uže porodice koja još živi u BiH i, u nekim slučajevima, kako bi potisnuli sjećanja u vezi sa ratnim traumama (kao što je, na primjer, slučaj sa preživjelim Srebreničanima).

U suprotnosti sa prvom generacijom migranata iz BiH, pripadnici druge generacije navode interesovanje, ali ne nužno i nostalgiju za “domovinom svojih roditelja”. Manje vjerovatno je da će biti uključeni u rad nekih bh. organizacija ili udruženja, sa izuzetkom studentskih udruženja kao što je Asocijacija bh. studenata koja postoji na nekoliko američkih univerzitetskih kampusa u gradskim sredinama sa velikim brojem migranata iz BiH. Također, manje je vjerovatno da će iskazati interesovanje za politiku u BiH i navode da je “komplicirana i korumpirana”. Što se tiče novčanih pošiljki, većina pripadnika dijaspore iz BiH sa kojima je razgovarano lično ili putem fokus grupa rekla je da šalju novac familiji i prijateljima u BiH. Neki navode da su jedini izvor prihoda za članove porodice u BiH, a posebno u slučajevima onih koji imaju starije roditelje u BiH. Obrasci slanja članovima porodice u BiH uključuju transfer novca putem servisa kao što je Western Union, bankovnim doznakama ili uplatama putem kreditnih kartica. Neki navode da šalju novac kako bi pomogli porodici u BiH na mjesečnoj osnovi, a neki svakih nekoliko mjeseci. Ovaj obrazac je u skladu sa procjenom Centralne banke BiH o dijaspori iz BiH i da su “prošle godine poslali 2,4 milijarde KM (oko 1,2 milijarde eura) u novčanim pošiljkama izvana, što je zajedno sa stranim penzijama isplaćenim u Bosni i Hercegovini iznosilo 3,6 milijardi KM ili 1,8 milijarde eura”.

MojaBiH