Portal 072info

Isplativije završiti zanat nego na fakultet!

Usluge zanatstva u Bosni i Hercegovini poskupjele su zadnjih pet godina za duplo i biće sve paprenije jer je zanatlija na našim prostorima sve manje. S ovim problemom susrele su se i Hrvatska i Srbija, jer i njihov obučeni i „izklesani“ kadar odlazi za poslom u zemlje Evropske unije jer tamo mogu znatno više zaraditi.

Tako, su kod nas i u susjedstvu keramičari, vodoinstalateri, električari, parketari, majstori za grijanje i klime, te moleri, fasaderi, tapetari u vrhu liste najbolje plaćenih majstora, a pravi automehaničari i autoelektričari, ako ima svoju radnju, mjesečno mogu da zarade nekoliko hiljada maraka načisto.

Grubi radovi

Istražili smo kakvo je zaista stanje u svakodnevnici. Po broju oglasa, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, za poslove u Sloveniji na prvom mjestu su varioci sa 23 posto, zatim vozači sa 22,8 posto, zidari 6,5 posto, bravari čine odsto, te ostali armirači, elektroinstalateri, bravari, fasaderi i slično.

Zanatlije kažu da se oduvijek znalo „ko je majstor, a ko šegrt“, pa je tako i danas. Majstor ima i majstorku dnevnicu, pa tako dobar stolar, električar, keramičar, vodoinstalater, ne izlazi na teren bez 40 marakado 60, ali može da bude i 100 KM. Ova zarada veća je nego dnevnica novinara, stomatologa, ekonomista, pedagoga, psihologa….

Električar kojeg su naši novinari kontaktirali javivši se na broj koji je ostavio u oglasima, kazao je da „ima puno posla te da tek za sedam do deset dana može doći pogledati kvar“. O cijeni nije govorio, kaže da sve zavisi od toga šta treba raditi, kupiti, koliko će ostati. Navodi da usluge njegovih ruku koštaju 40 KM. Zamjena osigurača ili grijača je 30 KM.

U Srbiji zamjena osigurača u stanu košta 2.500 dinara (41 KM). Ali, ako je potrebno da se mijenja kutija osigurača u ormaru, ta cijena je veća izavisi od broja osigurača u kutiji, najniža je 4.500 dinara (75 KM) a najviša 6.000 dinara (100 KM). Dobru zaradu ova struka ima i u Hrvatskoj. Dolazak i izvid problema u susjedstvu košta 80 kuna (21 KM). Potrošni materijal je 200 kuna (52 KM), a montaža 100 (26 KM) kuna. Posao, jedan sat njegovih ruku je 100 (26 KM) kuna, a sve kad se sračuna je 500 ( 131 KM) kuna za domaćina.

Dok su prethodnih godina moleri i zidari radili za dnevnicu, dodaje, danas i oni rade po kvadratu, što čini i njihove usluge dosta skupljima. U oglasima koje smo pronašli navedeno je da krečenje košta 1KM po m2, gletovanje sa krečenjem je 3 KM po m2, postavljanje unutrašnjeg stiropora je 9 KM po m2, a 3 KM je nanošenje grunda, podloge i edelputza.

– Mladi par me pozvao da im okrečim stan. Vidjeli su da je krečenje po kvadratnom metru 1 KM. Kada sam im naplatio, bili su u šoku, jer su oni računali da stan ima 60 kvadrata i da će to da ispadne oko 60 maraka. Smetnuli su sa uma da se računa kvadrat zida, a ne poda, pa je cijena ispala višestruko veća – kaže moler Senad.

U Srbiji, ukoliko je potrebno samo “ofarbati” zidove, cijena se kreće od oko 60 do 85 dinara (1 do 1,30 KM) po metru kvadratnom. Cijene sa gletovanjem su veće i one se kreću od 120 do 360 dinara (2 KM do 2,30 KM) po m2. Stan površine od 40 do 60 kvadrata može da se okreči za jedan dan, te moler za jedan dan može da zaradi solidnu svotu novca. U Hrvastkoj 8 kuna (2 KM) je farbanje metra kvadratnom, dok su cijene gletovanja 12 (3 KM ) kuna za istu površinu.

Iz „stolice“ na malu zaradu više ne ustaju ni keramičari koji su ranije radili za 7 KM po kvadratu, a danas su njihove cijene od 13 do čak 18 KM po kvadratu. Dobar keramičar može da zaradi 1.200 KM mjesečno.

– U zanatu se nikada ne zna i nikad ne možete biti sigurni da će neko zvati majstora, pa se desi da nekad imam 600 ili 800 maraka mjesečno zarade , ali bude i mjeseci kada se baš radi, pa zarada pređe i 1.500 maraka. Nekada pak ni dnevnice nema, dakle, sve varira – kazao nam je keramičar kojeg smo kontatrali iz oglasa.

Postavljanje pločica u Srbiji košta najmanje 1.000 dinara (16,60 KM) po metru kvadratnom, a ta cijena se penje i do 1.700 dinara (28 KM) , dok u Hrvatskoj za ovaj zanat zarada je od 50 i 75 kuna (13 i 19 KM) po metru kvadratnom, a zarada na prostoriji od 60 kvadrata je oko 4.000 kuna (1.052 KM).

 Usluge po mjeri

Da se i od šivenja dobro može živjeti potvrdila nam je Hasija Vidić iz Sarajeva, koja pet godina radi za mašinom. Tako kaže, da ukoliko samo skračuje hlače, naplat 6 KM. Prepravka odjeće je 15 KM. Šijenje po mjeri je najskuplja usluga. Naime, za tu uslugu traži do 100 KM, zavisno od vrste materijala kao i od komada odjeće koju treba sašiti.

U Srbiji ovaj zanat „cvjeta“, a skraćivanje odjeće je između 250 i 600 dinara (4 do 10 KM), prepravke od 350 (5,80 KM) , a idu do 1. 000 dinara (16,60 KM) , dok je šijenje po mjeri između 1.200 i 5.000 dinara (20 i 83, 37 KM). Krojačica u Hrvatskoj za skračivanje naplati 30 kuna (7 KM), 70 kuna (18 KM) je promjena rajfešlusa, promjena postave na kaputima 15 kuna (4 KM), krpljenje odjeće 20 kuna (5 KM), a šijenje po mjeri i nekoliko stotina kuna.

Obućari naplaćuju 15 KM pođonivanje obuće, 6 KM stavljanje gumica na štiklu, a popravka i ljepljene obuće je po šest KM. Ovi majstori u Srbiji uzimaju najviše 400 dinara (6,60 KM) i to ukoliko je potrebno da se na ženskim cipelama zameni gumica na štikli,a po 950 dinara (15,80 KM) za pođonjavanje. U Hrvatskoj je to po 20 i 30 kuna ( 6 do 7 KM) za zamjenu gumia na štiklama, a pođonjavanje i popravka obuće je od 100 kuna (26 KM).

Frizerske usluge danas su među skupljima.

Samo pranje i fenrianje kota 10 do 15 KM, farbanje od 50 do 120, a šišanje do 7 do 10 KM. U Srbiji obično farbanje kose je ponajpovoljnije, od 200 do 500 dinara (3 do 8, 30 KM), pramenovi 6.000 dinara (100 KM), feniranje na ravno 320 (5 KM) sve dužine, a šišanje je oko 500 dinara (8,30 KM). Najjeftinije frizure u Hrvatskoj su 120 kuna (5 KM). Šišanje je oko 50 do 60 kuna (13 do 15 KM), farbanje 300 ili 400 kuna (78 do 105 KM), feniranje 120 do 180 kuna (31 do 47 KM).

 U Njemačkoj vrtoglave zarade  

U Njemačkoj, zemlji u kojoj se zapošljava i možda najveći broj Bosanaca, Srba, Hravata, konobari, kuhari, frizeri 1.000 eura (2.000 KM), moleri, električari i frizeri i do 1.300 eura (2.600 KM).

Poslovice koje padaju u „vodu“

“Uči školu da ne bi bio majstor kad porasteš” samo je jedna od rečenica kojom roditelji pokušavaju da stimulišu decu da uče i završe visoke škole, kako bi kad porastu, imali veća primanja od ljudi koji obavljaju majstorske poslove“.

               BiH      Srbija      Hrvatska

Električar 40 do 100 KM    100 KM   131 KM

Moler 1 do 9 KM po m2 1 do 1,30 KM 2 do 3 KM

Keramičar 13 do 18 KM po m2 16,60 KM od 13 do 19 KM

Krojač 6 do 100 KM 4 do 83 KM 7 KM do 100 KM

Obućar 6 do 15 KM 6 do 16 KM 5 do 26 KM

Frizer 7 do 150 KM 3 do 5 KM 31 do 105 KM

AVAZ.BA

Podijelite članak
  • 7
    Shares