Screenshot 1 89
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Regija / Vijesti
Kurbani 2021

POVJERENJE hrvatske javnosti u novinare manje je nego u svećenike, ali veće je od povjerenja u suce, bankare i političare, rezultati su prve faze istraživanja “Što publika želi”, koje je predstavio Istraživački novinarski laboratorij (Jourlab) s Fakulteta političkih znanosti.

Prema istraživanju provedenom krajem prošle godine, novinarima vjeruje 24.9 posto opće populacije te 19.3 posto mladih, te su između 16 profesija obuhvaćenih u istraživanju zauzeli “zlatnu sredinu”.
Najviše povjerenja u medicinske sestre

Odmah ispred novinara su svećenici u koje povjerenje ima 29.6 posto od ukupno 1009 ispitanika, ali im ne vjeruje značajan postotak od čak 45.4 posto. Istovremeno, prema novinarima postotak nepovjerenja značajno je manji, ali iznosi neočekivano visokih 34.8 posto.

U medicinske sestre, pak, opća populacija ima najviše povjerenja – čak 82.1 posto, a u tom gornjem dijelu “tablice povjerenja” slijede ih liječnici, znanstvenici, vojnici, učitelji, policajci i svećenici.

U “zlatnoj sredini” su novinari i javni službenici, kojima vjeruje 18.5 posto, a u donjem dijelu tablice su marketinški i PR stručnjaci, biznismeni, odvjetnici, suci, bankari, ali i ministri u vladi – u njih povjerenje ima samo 7.4 posto ispitanika.

Zaključno, na samom dnu su “političari općenito”, kojima vjeruje njih šest posto. Istovremeno, ministrima ne vjeruje 71.8, a političarima čak 74.8 posto ispitanika.

Povjerenje u novinare kao profesiju jako je vezano uz povjerenje u političare pa građani koji ne vjeruju političarima ne vjeruju ni novinarima.

Na novinare se gleda kao na dio iste medijsko-političke elite. Građani ne misle da su mediji vjerodostojni, slobodni niti da su vijesti koje prenose istinite, kaže voditeljica projekta i profesorica FPZ-a Tena Perišin.
Opća populacija pratila TV, mladi portale

Prošle godine, u vrijeme koronakrize, televizija je bila medij koji je opća populacija najviše pratila (60.3 posto), kako bi se svakodnevno informirala o društvenim i političkim događajima, a slijedili su internetski portali (48 posto), društvene mreže (34 posto) i radio (33 posto).
Tekst se nastavlja ispod oglasa

S druge strane, mladi su svakodnevne informacije najviše tražili na internetskim portalima (52.5 posto), društvenim mrežama (50.1 posto) i televiziji (27.1 posto).

Kada je u pitanju povjerenje u medije, opća populacija smatra da je najviše vijesti koje krivo predstavljaju stvarnost ili su čak pogrešne bilo upravo na društvenim mrežama (27 posto), internetskim portalima (24 posto), HRT-u (16 posto), komercijalnim televizijama (12 posto), a tek onda slijede novine i radio.
Hrvatski mediji ne znaju doprijeti do mladih

Zanimljiv dio istraživanja odnosi se i na izbjegavanje vijesti, i to zato što potiču svađe i napetosti u društvu ili jer se bave stvarima koje nisu važne ili teme koje mediji obrađuju uopće ne zanimaju ispitanike.

Suradnica Jourlaba Petra Kovačević kaže kako u takvim stavovima najviše prednjače mladi, što pokazuje da hrvatski mediji zadovoljavaju interes starije populacije, a do mladih ne znaju doprijeti.

Što publika u medijima ne želi? Članica projekta Stela Lechpammer kaže da 47 posto ispitanih drži kako bi zakonski trebalo ograničiti nasilje u medijima, njih čak 62 posto bi kažnjavalo govor mržnje u medijima, a 59 posto smatra da država mora zaštititi djecu i mlade od nasilja.

Dio istraživanja posvećen je i izvještavanju medija o koronavirusu. Izdvaja se podatak da oko 60 posto ispitanih smatra da su tijekom epidemije mediji iznošenjem različitih informacija izazivali zbunjenost javnosti, a njih 44 posto da su mediji pretjerivali s informacijama i opisivanjem krize.

Zanimljiva je i poruka istraživanja, kojom ispitanici ocjenjuju stanje novinarstva u Hrvatskoj. Čak 60.4 posto ih smatra da bi svaki novinar i urednik morao imati licencu za obavljanje posla, a njih 72.5 posto da bi se u svom radu morali pridržavati etičkog kodeksa piše Index.