Portal 072info

Istraživanje: Koje su najčešće bakterije u školskim klupama

S ciljem da istraži na kojim površinama i predmetima se nalazi najveći broj mikroorganizama u školama, profesorica biologije Sanela Isaković provela je istraživanje u Drugoj gimnaziji, koje će kasnije postati njena master teza. Željela je da identificira najčešće bakterije u školi, kako bi se znalo na koji način se može unaprijediti zdravlje učenica i učenika, nastavnika i nastavnica i osoblja škole.

Profesorica Isaković objašnjava da zatvorene prostorije nisu dovoljno provjetrene i da izostaje antimikrobno djelovanje ultravioletnog zračenja Sunca. Zbog toga se pojavljuje veliki broj mikroba na različitim predmetima i površinama u prostorijama. Među tim mikroorganizmima mogu se naći i potencijalni uzročnici zaraznih bolesti: Infektivni agensi mogu dospjeti na predmete i površine preko kontaminiranih ruku, kože, tjelesnih sekreta i tekućina, odjeće i obuće, te preko mikroorganizama suspendovanih u zraku i apsorbovanih na česticama prašine, piše Školegijum.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Gdje su pronađene bakterije?

Kada su u pitanju zarazne bolesti, dodaje Sanela Isaković, školska djeca i omladina predstavljaju najosjetljiviju kategoriju stanovništva. Druga istraživanja (Kuzman, 2006) govore o tome kako su u školskom okruženju đaci izloženi brojnim mikroorganizmima, među kojima najviše ima uzročnika bolesti organa za disanje. Ona tvrdi da je povećani rizik za infekciju direktno povezan sa prenapučenošću škola i savjetuje učenice i učenike da jačaju imunitet i duže peru ruke antibakterijskim sapunom.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Njeno istraživanje u skladu je s podacima dr. Charlesa Greba s Univerziteta u Arizoni (Stanford, 2004), koji su pokazali da su školski prostor, oprema i učila boravište velikog broja mikroorganizama, gdje se na maloj površini mogu naći milioni bakterija. Ipak, na stolu u kantini Druge gimnazije nisu pronađeni mikroorganizmi. S. Isaković kaže da je to pokazatelj propisnog i redovnog održavanja higijene stolova i radnih površina. Kako god, najveći broj bakterija pronađen je na podu svlačionice i u kadi za disekciju, što se može tumačiti nedovoljnim održavanjem higijene i činjenicom da se tu od jutra do mraka presvlači veliki broj đaka.

Podovi u učionicama i hodnicima čiste se sanitarnim sredstvima tri do četiri puta dnevno, za razliku od fiskulturne sale i svlačionica koje se čiste samo jednom dnevno u večernjim satima, što je dodatni razlog za prisustvo velikog broja mikroorganizama na tim površinama, objašnjava Sanela Isaković. Rezultati koje je dobila podudaraju se s podacima Reynoldsa i saradnika (2005), prema kojima toaleti nisu na vrhu liste po stepenu mikrobne kontaminacije, jer se obično njihovom čišćenju posvećuje najveća pažnja.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Od tri temeljna medija bitna za egzistiranje i zdravstveno stanje populacije (zrak, voda, hrana), zrak je svakako najvažniji medij, tvrdi profesorica Isaković. Zrak u čitaonici ima najmanje mikroorganizama, a u svlačionici, gdje su prozori zakovani, najviše. To je zbog toga što u zraku ima više mikroorganizama ukoliko se prostorija nedovoljno provjetrava, a u njoj boravi veći broj učenika.

Podijelite članak
  • 7
    Shares
REKLAMA
KRAJ REKLAME
REKLAMA
KRAJ REKLAME