ISTRAŽUJEMO Koji je najbolji energent za grijanje tokom zime u BiH?!

Piše: D PA/05.09. u 10:47/Kategorija: BiH, Vijesti

Kraj je ljeta vrijeme da se razmišlja o grijnoj sezoni. Većina građana u BiH koristi jednu od opcija: plinsko grijanje, centralno grijanje, električna energija, peći na pelet ili grijanje na ugalj i drva. Prije detaljne razrade računice šta je najbolje i najpovoljnije, treba uzeti u obzir da su, iako su mnogi građani BiH već navikli da odbacuju plinsko grijanje zbog visoke cijene, od prije nekoliko mjeseci drastično snižene cijene ovog energenta, pa tako sada cijena za 1.000 kubnih metara plina za domaćinstva iznosi 450 KM.

Bolja situacija

Prosječno domaćinstvo tokom zimskih mjeseci potroši i do deset kubnih metara plina dnevno, što je oko 2.100 kubnih metara za grijnu sezonu od skoro sedam mjeseci. Ukupno će platiti za 2.100 kubnih metara plina, po novoj cijeni, oko 950 KM, a na taj iznos potrebno je dodati i ostala četiri mjeseca kada se plin koristi za zagrijavanje vode i eventualno pripremanje hrane. Iako je proteklih godina bio najskuplja opcija, snižavanjem cijena plin opet postaje povoljna, rame uz rame s grijanjem na drva i ugalj.

Dragovan Petrović iz Udruženja potrošača kazao je za “Avaz” da je Udruženje radilo istraživanje o cijenama grijanja u ovoj predsezoni.

– Prema našim rezultatima, za stan od oko 80 kvadratnih metara treba za grijnu sezonu obezbjediti oko deset kubnih metara drva i to je sigurno jedan od najjeftinijih načina zagrijavanja – kazao je Petrović.

Dodao je da se moglo proći i dosta jeftinije, kako su to uradili građani koji su drva nabavljali tokom ljetnih mjeseci.

– Sada je tražnja veća, jer smo na pragu sezone grijanja, i sada su cijene nešto više, oko 60 KM po kubnom metru drva. Ako se uzme u obzir rezanje i ostalo, onda konačna cijena izađe oko 700 KM po domaćinstvu za grijnu sezonu – naglasio je Petrović.

No, iako je grijanje na drva najjeftinije, treba uzeti u obzir da cijene variraju od mjesta do mjesta.

– Na drugom mjestu, prema našem istraživanju, jeste grijanje na električnu energiju, i mi smo svoju računicu utemeljili na potrošnji dvije termoakumulacione peći (TA peć), ali i to je znatna investicija. Također, sada postoji i druga varijanta, a to su ovi moderni radijatori, oni su vrlo praktični i štedljivi, jer se pale i gase i sami održavaju temperaturu. Nešto su skuplji od grijanja na drva, ali su znatno udobniji, a za grijnu sezonu izađe malo više od 800 KM – kazao je Petrović.

Svi koji se odluče za grijanje pomoću ovih radijatora prethodno za njih trebaju izdvojiti i do 600 KM, a njihova potrošnja može varirati u ovisnosti o tome koliko se vremena boravi u stanu i koliko se uključeni radijatori.

– Najskuplje, ali i najudobnije je centralno gradsko grijanje, ali samo u gradovima gdje to ima, naprimjer u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci, i to je sistem koji treba dalje razvijati, jer grijanje na čvrsto gorivo zaista zagađuje okoliš. Srednja cijena grijanja je oko 1,65 KM po kvadratu i to je dosta skupo i na godišnjem nivou, jer se plaća cijele godine, a izađe skoro 1.400 KM za stan od 80 kvadrata – pojasnio je Petrović.

dragovan-petrovic-3-2 — Petrović: Radili smo istraživanje

Peći na pelet

U Sarajevu je uveden i novi tarifni sistem. To podrazumijeva da oni korisnici koji su do sada svakog mjeseca tokom godine plaćali paušalno za usluge centralnog grijanja, po 100 KM, što godišnje iznosi 1.200 KM, van sezone grijanja plaćat će po 40 KM, dok će preostalih sedam mjeseci u godini, koliko je sezona grijanja, plaćati po oko 140 KM.

Jedan od sve popularnijih načina grijanja, naročito u privatnim kućama, jeste grijanje na pelet. Cijena jedne tone peleta kreće se od 250 do 300 KM, dok je instalacija ovog sistema nešto skuplja, s obzirom na to da peć košta od 2.500 do 3.500 KM, a troškovi ugradnje su između 250 i 300 KM.

Toplovod Kakanj – Sarajevo

Vjerovatno najisplativiji način grijanja bilo bi ono pomoću tople vode iz TE Kakanj, a na odluku o gradnji toplovoda još se čeka. Na toplovod bi se priključili i svi gradovi i naselja razmješteni na potezu od Kaknja do Sarajeva, uz mogućnost širenja i u drugom pravcu, prema Zenici. Prema ranijim procjenama, ovim toplovodom moglo bi se zagrijavati oko 200.000 stanova. Vlada FBiH nedavno je utvrdila listu investicionih projekata, među kojima je svoje mjesto našao i ovaj, za koji je predviđeno izdvajanje oko 200 miliona KM.