IT Girls u BiH: Programiranje nije samo za dječake

Djevojčice nisu toliko ohrabrene da se bave programiranjem, iako je to među najtraženijim i najplaćenijim zanimanjima.

“Kao mala sam htjela da budem pjevačica, jer sam vidjela kako se pjevači, i domaći i strani, na sceni zabavljaju, pa sam htjela da budem glumica, jer mi je to bilo zanimljivo. Ali onda sam počela da igram dosta igrica i koristim različite aplikacije, i jednostavno se rodila u meni želja da znam kako se te aplikacije prave i počelo me interesovati programiranje”, priča 13-godišnja Amna koja ide u osmi razred jedne sarajevske škole.

Ova djevojčica, čiji je san da u budućnosti napravi aplikaciju koja će ‘svima koristiti, ali i biti zabavna’, kaže da mimo časova informatike, svaki dan odvoji dva sata da istražuje kodove na internetu.“Većinu mojih drugarica to ne interesuje, kada radimo programiranje na času nisu baš zainteresovane, a možda i ne shvataju to. Ja bih voljela da se s tim nastavim baviti. Tražila sam i neke kurseve, ali trenutno za moj uzrast nema toga”, kaže Amna.

Ipak, iako ne postoje kursevi na kojima bi mogla učiti različite programske jezike, u Sarajevu odnedavno postoje IT Girls – tim petoro mladih zaposlenika i zaposlenica Ujedinjenih nacija u BiH koji pomaže djevojčicama njenog uzrasta da se bave programiranjem.

“Želimo im predstaviti konkretno programiranje, ali i IT sektor kao nešto što nužno nije muško, kao nešto što nema rod, čime se svi mogu baviti. Nas uče od malena kako postoje stvari za dječake i djevojčice, mi ustvari želimo podići svijest da IT i programiranje nisu isključivo za dječake”, objašnjava Aleksandra Kuljanin iz inicijative IT Girls.

Statistike pokazuju da u IT sektoru rade pretežno muškarci. Na nivou Evropske unije, od 1.000 žena koje steknu visokoškolsko obrazovanje, samo ih je 29 sa diplomom iz informatike ili slične oblasti, a samo četiri rade u oblasti informaciono komunikacijskih tehnologija (ICT).

Prema istraživanjima agencija za posredovanje u zapošljavanju u Bosni i Hercegovini, diplome Elektrotehničkog fakulteta su među onima koje donose najveću zaradu, a zanimanja poput softver inženjera i menadžera informacionih tehnologija su među najplaćenijima.

Također, u IT sektoru stopa nezaposlenosti je najmanja.

“Za BiH konkretno nisu rađena istraživanja kada je riječ o rodnoj zastupljenost u IT sektoru. Međutim, saznali smo u razgovoru sa IT kompanijama da, iako se sve više žena odlučuje za računarski smjer, ipak kada se raspiše oglas za posao od 50 prijava možda dvije budu da su u pitanju žene”, kaže druga članica IT Girls tima Erma Mulabdić.

Zbog toga je njihov cilj, dodaje, da ohrabre djevojčice od 13 do 15 godina, koje idu u posljednja tri razreda osnovne škole, da se počnu baviti programiranjem, jer u toj dobi počinju prva razmišljanja o budućem zanimanju.

To rade putem web stranice, prilagođene tom uzrastu, na kojoj pišu o tome kako naučiti osnove programiranja te objavljuju linkove za stranice putem kojih besplatno mogu učiti o tome.Sljedeći korak im je, kažu, napraviti trening za grupu djevojčica na kojem će sa profesionalnim predavačima i predavačicama moći raditi na razvoju svoje web stranice.“Tako da na kraju imaju jedan finalni produkt i da vide kako svi ti kodovi kada se povežu rade. Prema utvrđenim kriterijima putem konkursa ćemo odabrati 15 djevojčica i to će se održati krajem aprila. Trenutno pregovaramo sa nekoliko IT kompanija u BiH, a Microsoft je također podržao projekat”, objašnjava Aleksandra.

Iako je za sada predviđen trening samo za Kanton Sarajevo, iz IT Girls tima se nadaju da će u budućnosti to raditi i u manjim sredinama u Bosni i Hercegovini.

Certifikate za završeni prvi trening djevojčice će dobiti na Međunarodni dan djevojčica u IT sektoru, koji se održava svaki posljednji četvrtak u aprilu. Ovaj dan počeo se obilježavati prije nekoliko godina, što zapravo oslikava nedovoljnu zastupljenost žena u ovoj oblasti.Tako će se, naprimjer, u Briselu organizovati prvi na svijetu Girl Tech festival, na kojem će predavati žene koje su uzori u svijetu moderne tehnologije.

S druge strane, IT Girls na svojoj web stranici predstavljaju uspješne žene iz Bosne i Hercegovine koje mogu biti uzor djevojčicama koje se žele tim baviti.IT Super Girls, kako su ih nazvali, govore o tome zašto su odabrale to zanimanje i na koje prepreke su nailazile.

“Kad sam jednom prilikom sjedila sa svojim kolegama i iz šale pitala jednog od njih postoji li šansa da me zaposli u svojoj firmi, on je rekao da mu ne trebaju čistačice, ne znajući moje zanimanje”, prepričava Marina Miličević, jedna od IT Super Girls, u priči objavljenoj na ovoj web stranici.

Ova 24-godišnja web developerka i asistentica na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu već je tokom studija poslala svoju prvu prijavu za posao – i odmah ga dobila.Kako je rekla u razgovoru za itgirls.ba, njeni roditelji imali su mnogo argumenata protiv toga da upiše ovaj fakultet, međutim, odluku je donijela jer je mislila da između ostalog s tom diplomom ima bolju perspektivu.

Danas već ima nekoliko godina radnog iskustva, u Bosni i Hercegovini u kojoj je nezaposlenost mladih 60 posto.„Ovo je posao bez radnog vremena, i traži mnogo posvećenosti. Posao zahtijeva i ulaganje dosta slobodnog vremena u istraživanje, dosta samostalnog rada, često i rada do kasno u noć”, kaže Marina koja je trenutno zaposlena u jednoj IT kompaniji.

Ovakve firme podržavaju inicijativu IT Girls, kažu Erma i Aleksandra, jer, kao i u bilo kojem sektoru, žene i muškarci doprinose poslu na drugačiji način, drugačijim pristupom i razmišljanjem.

Tako je istraživanje grupe studenata informatike, kojim su htjeli da analiziraju ponašanje programera na portalu GitHub, jednom od najvećih besplatnih programerskih zajednica na svijetu, otkrilo je da je kod kojeg su napravile i objavile žene rangiran bolje od onog kojeg su napisali muškarci, ali samo u slučaju da žene ne otkrivaju svoj rodni identitet.

Istraživanje o stavovima dječaka i djevojčica prema ICT tehnologijama provele su i IT Girls.“Ispitivanje je završeno ove sedmice, imamo tek preliminarne rezultate, ali ono što možemo reći da postoje naznake da iako djevojčice i dječaci imaju jednake mogućnosti i pristup uređajima, kompjuterima, pametnim telefonima, ipak postoji razlika između onoga što rade na tim uređajima, odnosno dječaci ih više koriste za programiranje”, ističe Erma.

Također se pokazalo i da dječaci u BiH imaju više znanja o programskim jezicima.“Nismo još završili rezultate, ali vidimo da je to sve uvjetovano, kako nas usmjerava i društvo i porodica i odgoj, da jednostavno djevojčice u BiH nisu toliko ohrabrene da s bave IT-jem i programiranjem. Ima jedna kolumna kod nas na stranici, zove se ‘Ostavi to, to je za dječake’, koja u suštini to oslikava i mi to želimo promijeniti”, zaključuje Aleksandra.