Italija pred finansijskim izazovom: Hoće li postati najzaduženija u EU?

Italija bi u narednim godinama mogla preuzeti od Grčke neslavnu poziciju najzaduženije države Evropske unije. Američka investicijska banka Goldman Sachs upozorava da bi javni dug Italije do 2028. mogao doseći oko 137 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), dok planovi vlade Giorgije Meloni za dodatno zaduživanje izazivaju zabrinutost među ulagačima.

Dok se Evropa već suočava s problemima francuskog javnog duga, pažnja finansijskih tržišta sve više se usmjerava prema Italiji. Vlada premijerke Meloni planira dodatno zaduživanje od 28 milijardi eura tokom naredne dvije godine, prvenstveno za potrebe odbrane i energetike, piše CNBC.

Novi budžet, koji bi trebao biti predstavljen naredne sedmice, predviđa veće troškove, zbog čega bi budžetski deficit mogao dodatno porasti. Očekuje se da će deficit u 2027. godini iznositi 3,4 posto BDP-a, dok bi 2028. mogao doseći 3,2 posto.

Ekonomist Goldman Sachsa Filippo Taddei upozorava da bi kombinacija većih državnih rashoda, visokih kamata i političke neizvjesnosti uoči parlamentarnih izbora 2027. godine mogla dodatno otežati kontrolu javnog duga.

Prema njegovim procjenama, italijanski dug mogao bi do 2028. doseći 137 posto BDP-a i zadržati se na tom nivou, čime bi Italija mogla prestići Grčku.

Visoke kamate dodatno opterećuju budžet

Visok javni dug ne znači automatski da državi prijeti bankrot. Problem nastaje kada investitori počnu sumnjati u sposobnost države da uredno vraća dugove, zbog čega zahtijevaju veće kamate za pozajmljeni novac.

Tada sve veći dio budžeta odlazi na otplatu kamata, a manje sredstava ostaje za javne usluge i investicije.

Pritisak se već osjeti u Francuskoj, gdje su prinosi na desetogodišnje državne obveznice nedavno dostigli oko 4,85 posto. U istom periodu prinos na italijanske obveznice iznosio je oko 4,55 posto.

Taddei upozorava da bi dugotrajno zadržavanje kamata na italijanske obveznice iznad četiri posto moglo dovesti do daljnjeg rasta javnog duga, čak i nakon 2028. godine.

Dodatnu neizvjesnost predstavljaju parlamentarni izbori naredne godine. Goldman Sachs upozorava da bi tijesan izborni rezultat mogao otežati dogovor o smanjenju državne potrošnje, jer bi političke stranke mogle obećavati nova izdvajanja kako bi osigurale podršku za formiranje vlasti.

Italija ima i određene prednosti

Uprkos rastućem dugu, dio investitora smatra da je Italija u pojedinim aspektima u povoljnijem položaju od Francuske.

Konstantin Veit iz investicijske kompanije PIMCO ističe da veliki dio italijanskih državnih obveznica drže domaći ulagači, što može ublažiti pritisak u periodima tržišne nestabilnosti. Italija, prema njegovoj ocjeni, ima i stabilniju političku situaciju te iskustvo u provođenju mjera za smanjenje budžetskog deficita.

Ipak, zabrinutost zbog održivosti italijanskih finansija raste. Reinout De Bock iz UBS Investment Banka upozorio je na mogućnost daljnjeg pada vrijednosti italijanskih državnih obveznica, što bi moglo značiti da će ulagači tražiti veće kamate za finansiranje države.

Italija je 2025. godinu završila s budžetskim deficitom od 3,1 posto BDP-a, nakon višegodišnjih napora da smanji razliku između prihoda i rashoda. Nova izdvajanja za odbranu i energiju mogla bi usporiti ili preokrenuti taj trend.

Evropska unija uobičajeno propisuje da budžetski deficit ne bi trebao prelaziti tri posto BDP-a, a javni dug 60 posto. Međutim, Italija i Francuska već godinama znatno premašuju granicu zaduženosti.

Za vladu Giorgije Meloni predstojeći budžet bit će važan test, jer će morati uskladiti dodatnu potrošnju s potrebom da zadrži povjerenje finansijskih tržišta i ograniči daljnji rast javnog duga.

Vijesti.ba