12.12.
Sa tržišta Bosne i Hercegovine u ovoj godini povučeno je čak 11.482 komada igračaka i proizvoda za djecu.
Igračke su povučene s tržišta i uništene jer su predstavljale hemijski rizik, odnosno sadržavale su nedozvoljenu količinu štetnih hemijskih tvari, potvrdili su iz Agencije za za nadzor nad tržištem BiH za Faktor.
Pojasnili su da je hemijski rizik upravo najčešći razlog povlačenja ovih proizvoda s tržišta, te da se u plastičnim igračkama uglavnom pronalaze štetne tvari ftalati i bor.
– Agencija za nadzor nad tržištem u saradnji sa nadležnim inspekcijama entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine provodi kontinuirano nadzor igračaka i proizvoda za djecu. Tokom provedbe nadzora, s tržišta Bosne i Hercegovine uzimaju se uzorci dječjih igračaka i proizvoda za djecu koji se dostavljaju u laboratorij gdje se vrši analiza. Ukoliko se laboratorijskom analizom utvrdi da ispitani uzorak, zbog sadržaja štetnih tvari, predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača provode se mjere povlačenja i uništavanja opasnih proizvoda – navode iz Agencije.
Dodaju da poduzmaju određene mjere prema subjektima nadzora i uvoznicima igračaka koje ne ispunjavaju propisane sigurnosne zahtjeve, te predstavljaju ozbiljan rizik za potrošače.
– Uvozniku se nalaže povlačenje s tržišta i uništavanje nesigurnih igračaka u kompletnom lancu distribucije, informiranje potrošača, te povrat nesigurnih proizvoda od potrošača. Za uvoznike za koje se utvrdi da kontinuirano uvoze i stavljaju na tržište nesigurne igračke, te ne postupe po nalogu inspekcijskih organa poduzimaju se i prekršajne mjere – ističu iz Agencije.
Povećan broj alergija
Specijalista dječije hirurgije Edin Husarić sa Klinike za dječije bolesti UKC-a tuzla za Faktor ističe da se u proizvodnji igračake ne bi smjele koristiti brom, živa, olovo, kadmij, antimon, arsen, krom, kobalt, živa, nikal, kositar, brom, ftalat, te da bi se generalno povećan broj alergijskih stanja kod djece mogao povezati sa sadržajem štetnih hemikalija u igračkama.
– Te tvari su alergene, kancerogene ili mogu imati drugi štetni utjecaj na zdravlje, ovisno o koncentraciji i razini izloženosti. Osim toga vrlo je štetan i PVC. PVC se izrađuje od ostataka plastike i može sadržavati ftalate, supstance koje se dodaju plastici da bi bila fleksibilnija, a na ljude djeluju kao azbest – pojašnjava doktor.
Dječije igračke koje su napravljene od PVC-a su zabranjene u Evropi, a u Americi su neke kompanije prestale dobrovoljno da ih proizvode. Pa, ipak, igračke napravljene od PVC-a se i dalje masovno proizvode u Kini i upravo su nesigurne igračke na tržištu Bosne i Hercegovine u najvećoj mjeri porijeklom iz Kine.
Doktor Husarić naglašava da roditelji uvijek trebaju tražiti oznaku reciklaže za PVC (V3), kako bi znali jesu li igračke napravljene od nje ili nisu.
-Iako roditelji vjeruju drvenim igračkama, opasne tvari mogu se naći i u njima i to: PAU, nonilfenol, nikal, formaldehid, organski spojevi s kositrom. Boje i krede netoksične su ako se na etiketi nalazi oznaka ASTM D-4236 – dodaje.
Još jedan savjet kojeg stručnjaci daju roditeljima je da kada kupuju igračke, traže certifikat na kojem se navodi zemlja porijekla, kao i oznaka “tested” što znači da je proizvod odobrila agencija za provjeru kvaliteta.
Ipak, doktor Husarić smatra da je potrebno uraditi detaljna istraživanja kako bi se dobili tačniji i opširniji podaci o posljedicama koje štetne tvari u plastičnim igračkama mogu imati po zdravlje djece.
-Za egzaktinje podatke o štetnom uticaju pojedinih hemijskih sastojaka u igračkama na zdravlje naše djece trebalo bi sprovesti opsežne i dugotrajne studije, te u nedostatku toga pridržavamo se smjernica koje već postoje u Evropskoj uniji i Americi. Kod savjeta roditeljima vezano za izbor igračaka služimo se tim vodičima – zaključuje doktor Edin Husarić.
Specijalista pedijatar Evelina Čehajić za Faktor govori da do sada nije imala pacijenta kod kojeg je bolest ili poremećaj jasno povezan sa štetnim djelovanjem plastičnih masa.
– Materije koje ispušta plastična ambalaža uglavnom su kancerogene ili imaju uticaj na hormonalnom nivou, ali smo daleko od toga da to prepoznamo u praksi. Roditeljima preporučujem da igračke a posebno posude za hranu i flašice kupuju sa deklaracijom , od brendiranih firmi i oznakom vrste plastike – navela je doktorica Čehajić.
Kvalitetnije je i skuplje
Nažalost, jedina vodilja za kupovinu igračaka mnogim roditeljima je cijena, s obzirom na to da ne mogu priuštiti skuplje i kvalitetnije igračke.
– Nisam na to obraćala ranije pažnju, dok nisam detaljno počela čitati o štetnosti PVC igračaka. Sada pazim da kupujem što manje plastičnih stvari svojoj kćerki, ali nažalost sve što je kvalitetnije i sigurnije je i jako skupo, a plastične igračke koje se proizvode u Kini su jeftinije i gotovo svi ih zato i kupuju i ne znajući koliko zaista mogu biti štetne – kazala nam je majka petogodišnje djevojčice.
Prema istraživanju američke organizacije Ecology Center, svaka peta igračka sadrži olovo ili neke druge otrovne supstance koje štete nervnom sistemu, a štetne plastične igračke u dodiru sa tjelesnim izlučevinama ispuštaju otrovne i kancerogene hemikalije.
Faktor.ba
