Iz kojih država jedemo voće i povrće

e52680e9 40b6 451d a325 cd7323ad41b3voce

Bosna i Hercegovina je tokom prošle godine uvezla 54.520 tona banana, najviše iz Slovenije, Hrvatske i Ekvadora, 13.941 tonu limuna iz Turske, 19.739 tona jabuka iz Poljske, Italije i Srbije te narandži iz Grčke, i to 13.032 tone.

 Naše skuplje

Ni povrće ne zaostaje mnogo. Tako su građani BiH jeli paradajz iz Turske i Albanije, kao i paprike koje su se još uvozile iz Sjeverne Makedonije.

Ovo su zvanični podaci Vanjskotrgovinske komore BiH za 2021., dok podataka za tekuću godinu još nemaju.

Poređenja radi, i poljoprivrednici u našoj zemlji većinu ovih namirnica uzgajaju, i to uspješno, osim, naprimjer, banana i ananasa.

Uvoz paradajza koštao je 16.756.921 KM, a Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, to je prokomentirao riječima:

– Kao da su kupili 20 miliona metaka da nas mogu opet pucati. Ustvari, ne mogu apsurdi veći biti. Problem je u malom izdvajanju za naše poljoprivrednike, ljudi nisu konkurentni. Uvijek je naš proizvod dosta skuplji od uvoznog. Odnos kvaliteta ne bih diskutirao, jer je naše dosta kvalitetnije, ali cijena tu igra ključnu ulogu.

Lubenica i dinja 2020. je uvezeno za 6.626.280 KM, dok je 2021. potrošeno 10.137.795 KM. Pa čak i jabuka i krušaka, kojima BiH obiluje, prošle godine uvezeno je za 15.846.117 KM, što je manje za 30,99 posto u odnosu na godinu prije, kada je na uvoz ovih proizvoda potrošeno 22.962.372 KM.

Plavi dizel

– Sve zemlje u svijetu, pa i u okruženju izdvajaju mnogo više sredstava za proizvodnju hrane, ustvari za poticaje daju poljoprivrednim proizvođačima. Njihova proizvodnja je daleko jeftinija nego naša. Logično je i da je taj proizvod, kada dođe ovdje, jeftiniji nego naš. To se pokazalo kroz sve proizvodnje. Mi osnovne stvari ovdje nemamo, kao što je plavi dizel. Imate Hrvatsku, koja je nama najbliža, ona izdvaja više od 2 milijarde KM za poljoprivrednu proizvodnju. I kako ćete biti nekome konkurentni kada kompletna država izdvaja manje od 200 miliona – rekao je Bićo.

Reeksport proizvoda

– Banane ne uspijevaju ni u Hrvatskoj, već se tu radi o takozvanom reeksportu, oni uvezu pa nama prodaju. To se i kod nas dešava s limunom, naprimjer. I ako ima limuna kod nas, ljudi ga uzgajaju za ličnu upotrebu. Možemo proizvesti dovoljno za potrebe građana ove države i da imamo dosta te robe i za izvoz. Samo država treba da povuče konkretne poteze, da izdvoje više sredstava, da uvedu plavi dizel, naprave ministarstvo na nivou države pa da dođemo do evropskih fondova. Ali, po ovoj sada politici, to se neće desiti – istakao je Bićo.

Avaz