Iza tužiteljice BiH sa američke “crne liste” procesi ubicama i narko mafiji

Diana Kajmaković je trenutno tužiteljica u Odjelu za ratne zločine u Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine (BiH).

Na ovu funkciju ju je imenovao vršilac dužnosti glavnog tužioca Milanko Kajganić u augustu ove godine. Prebačena je s mjesta šefice Posebnog odjela za organizirani kriminal i korupciju na koju je imenovana 25. oktobra 2021.

Razlog je što se njeno ime pojavilo u istragama koje uključuju korištenje kriptirane Sky aplikacije. Aplikaciju su koristili kriminalci za međusobnu komunikaciju, piše Radio Slobodna Evropa.

Nakon što su američki FBI i Europol dešifrirali dio poruka i informacije proslijedili lokalnim policijama, uslijedila su hapšenja kako u Evropi, tako i hapšenja u BiH i u zemljama Zapadnog Balkana. Kajmaković je bila dio tima koji je analizirao te poruke.

Kajmaković je jedan od četiri kandidata za glavnog državnog tužitelja. O konkursu će Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) odlučivati na sjednici zakazanoj za četvrtak, 29. septembra. Za glavnu tužiteljicu konkurirala je u januaru 2019. godine.

Za šta je SAD tereti?

U objašnjenju Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) američkog Ministarstva financija, objavljenog 26. septembra, navodi se kako je Diana Kajmaković “flagrantan primjer korumpiranog državnog tužitelja Bosne i Hercegovine, povezanog s kriminalnim organizacijama”.

Dodaje se da je, “kao podršku trgovcima narkoticima i drugim kriminalcima, Kajmaković pomagala prikrivanju dokaza, sprječavanju krivičnog gonjenja, te je na druge načine pomagala nezakonite aktivnosti u zamjenu za osobnu korist”. Također je, navodi se, “pokušala blokirati istragu u vezi s pojedincima iz kriminalnog miljea s kojima je očigledno surađivala”.

Iz Ureda disciplinskog tužitelja Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH su saopćili 27. septembra da će istražiti razloge koje je naveo američki OFAC, ali da Kajmaković zasad neće biti suspendirana.

“Ured nema saznanja da je u ovom trenutku protiv Diane Kajmaković pokrenuta istraga u krivičnom postupku, niti da postoji druga zakonska osnova za privremeno udaljenje”, navodi se.

Suđenja trgovcima drogom

Kajmaković je, nakon rada u općinskom sudu i tužiteljstvu i Kantonalnom tužiteljstvu u Sarajevu, postala 2008. godine tužiteljica državnog Tužiteljstva BiH.

Javnosti u BiH je najpoznatija po predmetu “Zijad Turković i ostali”, koji su pred Sudom BiH, kao članovi zločinačke organizacije, osuđeni 2015. godine na ukupno 95 godina zatvora.

Dokazana im je međunarodna trgovina heroinom i kokainom visoke čistoće, te pljačka 1,3 miliona eura iz Cargo centra na Aerodromu Sarajevu i nekoliko ubistava te pokušaja ubistava.

Kajmaković je bila tužiteljica i u procesu protiv braće Jerka i Slave Ivankovića Lijanovića, te nekoliko direktora njihovih firmi. Radi se o porodici koja je bila vlasnik mesne industrije iz Širokog Brijega, na jugu BiH. Bili su optuženi za pranje novca i izbjegavanje plaćanja poreza.

Prvostepenom presudom su osuđeni na 52 godine i osam mjeseci zatvora, kao i novčanu kaznu od oko dva miliona eura. Uz to je bilo naloženo vraćanje protupravno stečene imovinske koristi od oko šest miliona eura.

Žalbeno vijeće Suda BiH u potpunosti ih je oslobodilo 2019., jer je dio materijalnih dokaza proglašen nezakonitim.

Inače, Kajmaković je prilikom intervjua pred VSTV-om za poziciju glavne tužiteljice 2019. godine navela kako djeca i porodica trpe posljedice njenog rada na velikim predmetima. Već godinama su ona i njena porodica pod policijskom zaštitom.

Političko imenovanje supruga Kajmakovića

Prema godišnjem financijskom izvještaju koji je predala, Kajmaković je vlasnica kuće i zemljišta u Sarajevu, te stana u Dubrovniku, u Hrvatskoj. Njen suprug Armin je vlasnik dva stana u Sarajevu.

Vlada Federacije BiH imenovala je njenog supruga za direktora Aerodroma Sarajevo, na prijedlog političke partije Savez za bolju budućnost.

U izvještaju Privremene istražne komisije, koja je djelovala u okviru Parlamenta BiH, a čiji je cilj bio da utvrdi stanje u bh. pravosuđu, Kajmaković je, između ostalog, navedena i kao primjer mogućeg sukoba interesa.

Komisija je u izvještaju predložila da se, osim zabrane zapošljavanja bliskih srodnika sudaca i tužitelja u istim sudovima i tužiteljstva, mora zabraniti i političko imenovanje bliskih srodnika sudaca i tužitelja.

Prijava bivšeg šefa i svjedočenje protiv njega

Božo Mihajlović, bivši glavni državni tužitelj podnio je u martu 2017. prijavu protiv Kajmaković zbog navodne “trgovine utjecajem” u predmetu “Fahrudin Radončić i drugi”, a u kojem Mihajlović bio tužitelj. Njeno ime se spominjalo u presretnutim razgovorima koji su prezentirani na suđenju u tom predmetu. Istraga nije pokrenuta.

Fahrudin Radončić bio je uhapšen u januaru 2016. godine, u vrijeme kada je bio delegat Domu naroda BiH pod optužbom da je ometao rad pravosuđa. U okviru istog predmeta je ranije uhapšen i narko bos Naser Keljmendi protiv koga je vođen proces u Prištini, na Kosovu.

Radončić, bivši ministar sigurnosti, te predsjednik Saveza za bolju budućnost, pravosnažno je oslobođen u oktobru 2018. On je bio vlasnik, a danas je savjetnik medijske kuće Dnevni avaz.

Građani bez povjerenja u bh. pravosuđe

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Michael Murphy je u blogu 12. septembra naveo da “pravosudni sistem BiH ne funkcionira, a to znaju i građani i pravosuđe”.

Ambasador je svoje tvrdnje potkrijepio podacima iz posljednjeg Indeksa efikasnosti pravosuđa BiH za 2021. godinu u kojem je zabilježeno najveće pogoršanje percepcije javnosti o radu sudija i tužitelja od 2015. godine.

To su potvrdili i sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE) na ulicama Doboja, na sjeveru BiH.

Mlađen Bjelanović kazao je za RSE da je “sve u bh. pravosuđu korumpirano”.

“Slabo imam povjerenja u pravosuđe. Mnogo je negativnih odluka. Sumnjiva je i policija. Žalosno, ali je tako”, smatra Bjelanović.

Njegov sugrađanin Milomir Gajić kaže da “ni tužilaštvo ni sudovi ne smiju ništa kriminalcima”.

“Nisam zadovoljan ni sa čim, ni tužilaštvom, ni sudstvom, ni elektrodistribucijom. Pogledajte sad izborne krađe. Tjeraju ljude sa sela da glasaju, direktori tjeraju radnike da glasaju, inače će dobiti otkaz. U BiH čovjek ne može izdržati”, kazao je Gajić.

Glasnogovornik američkog State Departmenta, Ned Price izjavio je 27. septembra da su sankcije “važno sredstvo za iskorjenjivanje korupcije u državama Zapadnog Balkana”.

Price je rekao da je jedan od ciljeva Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu da rade s vladama u borbi protiv korupcije.